Mosconi

Mosconi (njem. Moschkon zu Thurnam i zu Ortenegg), plemićka obitelj podrijetlom iz Bergama koja je u XVI.st. imala posjede u Istri. Alessio (umro 1540), trgovac tkaninom, građanin Ptuja, kupio je 1532. od austr. cara Pazinsku knežiju za 26000 rajnskih fiorina i dobio civilnu i kaznenu jurisdikciju nad podložnicima te patronat nad crkvama i pripadajućim im beneficijama. Potom je živio s obitelji u Pazinu. Njegova udovica Eufrosina rođ. Pramperger (umrla 1565) dobila je 1543. u zalog Pazinske Novake.

Njihov sin Giovanni (umro 1543), pazinski kapetan, oporukom iz 1541. dao je u Pazinu osnovati sirotište, poslije nazvano Ospizio Mosconi (1543), i ostavio mu 23 kuće, mlinove i zemljišta. Ustanova se trebala baviti njegom staraca i bolesnika, odgojem djece bez roditelja i davanjem miraza djevojkama bez obitelji. Nakon što je obitelj Mosconi izumrla (1579), sirotište je oporučno prešlo u općinske ruke. U čast njegova utemeljitelja svake se godine držala misa, a na obljetnicu Giovannijeve smrti siromasima se dijelila milostinja. Drugi je Alessijev sin Cristoforo također bio pazinskim kapetanom. Zbog lošega financ. stanja u kojima su se nalazile općine Pićan, Gračišće, Tinjan i Žminj, dao ih je 1555. u zalog Giovanniju Battisti Valvasoru. Time je vjerojatno htio prikriti vlastite zloporabe, koje su Ferdinanda Habsburškog potom navele da mu, nakon sudskoga postupka, oduzme 1558. sva prava na Pazinsku knežiju. Zbog prevelikog miješanja u mjesnu upravu gradova i djelovanje crkava i samostana, žitelji Pazina, Gračišća, Berma i Pićna više su ga puta pismeno tužili caru u Beč. Mosconi su poticali naseljivanje hrv. doseljenika, ugl. prebjega iz Dalmacije i zap. Bosne. I nakon što su izgubili knežiju, Cristoforovi su potomci i dalje ostali u Istri: Alessandro i Mattia spominju se oko 1560., a Antonio 1579.

 

LIT.: C. De Franceschi, Storia documentata della Contea di Pisino, AMSI, 1963, 10–12; M. Bertoša, Istra: Doba Venecije (XVI.–XVIII.stoljeće), Pula 1995; D. Alberi, Istria: Storia, arte, cultura, Trieste 1997.

S. Bertoša