Katastar

Katastar (biz. grč. κατά στίχον: popis, registar, tal. catast[r]o), skup podataka o zemljištu koji služe za tehničke, gospodarske i statističke svrhe, za izradbu zemljišnih knjiga (gruntovnica) te kao podloga za oporezivanje prihoda od zemljišta. Najstariji uščuvan katastarski plan na području Istre plan je posjeda Sv. Mihovila, koji je 1433. izradio fra Mauro. Drži se da je to precrt izvornoga plana iz XI. st.; on je ujedno i najstariji katastarski plan na području hrvatskih zemalja. 

Prvi pokušaji uspostave katastra na području Istre potječu iz XVI. st., a vezani su uz demografsku obnovu i poljoprivr. kolonizaciju. Najstariji je među njima plan Puljštine iz 1563., koji je izradio Z. A. Dell'Oca. Sličan katastarski plan nepoznatog autora za područje sjeverno od Limskoga kanala nastao je 1597. Camilo Bergami izradio je katastara neobrađenih zemljišta Umaga i Novigrada 1613-14. Na području Istre pronađen je i jedan od najstarijih katastara šuma na svijetu - katastar goriva drva, koji je 1566. sastavio providur Fabio da Canal. Katastri istarskih šuma izrađuju se i tijekom XVII. i XVIII. st., a najpoznatiji je među njima Morosinijev iz 1776. Unatoč mnogim pokušajima uspostave katastra za čitavo područje Istre, tijekom mletačke uprave nastao je tek manji broj pojedinačnih zemljišnih evidencija. Prva opsežnija katastarska izmjera na tlu Istre obavljena je oko 1785., u sklopu jozefinske izmjere Habsburške Monarhije, kada su nastali katastarski planovi za područje Pazinske knežije. Prva sustavna katastarska izmjera Istre obavljena je u sklopu katastarske izmjere Habsburške Monarhije 1817-1822. Tom je izmjerom Istra prvi put dobila katastarske planove u mjerilu 1 : 1440 i 1 : 2880 za čitavo područje te pripadajuće katastarske elaborate. Najveći dio tada izrađenih planova još uvijek je u uporabi.

LIT.: M. Bertoša, Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII.stoljeće), Pula 1995; M. Slukan Altić, Katastar Istre (1817-1960), Zagreb 2001.
M. Slukan Altić, Istarska enciklopedija