Poljoprivredno zemljište

Poljoprivredno zemljište, sastavni dio pedosfere koji služi kao osnovno sredstvo u poljoprivrednoj proizvodnji. Pedosfera Istre sastoji se od tanka pokrivača rahloga tla manje ili više prošaranog skeletom. Proces nastanka istarskih tala (predgeneza) bio je spor i dugotrajan. Kombinacija prirodnih i ljudskih (antropogenih) čimbenika utjecala na na heterogenu distribuciju tipova tala te na osnovi toga je podjelu Istre na sedam područja: I. područje zapadne Istre na vapneno-dolomitnoj podlozi (Crvena Istra) s tipovima tala: crvenice (tipične, antropogenizirane, lesivirane, plitke, srednje duboke i duboke), a na brežuljkastom dijelu smeđe na vapnencu; II. područje istočnog i središnjeg dijela Istre s tipovima tala: crvenica, smeđe na vapnencu, distrično smeđe na vapnencu i dolomitu; III. labinsko brdovito područje, s tipovima tala: vapneno-dolomitne crnice, rendzine, litosoli, smeđe na vapnencu i dolomitu, rigosoli; IV. i V.) područje središnjega brdskoga dijela Istre (Siva Istra) s tipovima tala na flišu: rendzina, sirozem na rastresitim supstratima, koluviji, vertično smeđa tla, rigosoli, pseudogleji i lesivirana tla. VI. područje planinskog masiva Učke i Ćićarije (Bijela Istra) s tipovima tala: vapneno-dolomitne crnice, rendzine, kamenjari, smeđa tla na vapnencu i dolomitu. VII. područje dolina i rijeka s tipovima tala: hidromorfna glejna tla (vapnena i eutrična), aluvijalno-koluvijalna, koluvijalna i aluvijalna tla, te na ušćima rijeka zaslanjena tla. Ukupna površina tla u Istri iznosi 334369 ha. 

Najučestaliji tipovi tala na kojima se obavlja poljoprivredna proizvodnja jesu crvenica (terra rossa) površine 92347ha (27,6% ukupne površine tla), smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (kalkokambisol) površine 81790ha (24,5% ukupne površine tla), antropogena tla (rigosoli) površine 46718ha (14% ukupne površine tla) i rendzina površine 30487 ha (9,1% ukupne površine tla). Današnja svojstva poljop. tala uvjetovana su utjecajem prirodnih čimbenika (klime, matičnog supstrata i reljefa), te sve većim povoljnim, ali i štetnim antropogenim utjecajem (posebice poljoprivrednih te ostalih gosp. djelatnosti). Poljop. zemljišta u Istri danas su siromašno opskrbljena fiziološki aktivnim fosforom (od 1,35mg/100g tla kod crvenice do 2,73mg/100g kod rigosola), srednje do dobro opskrbljena fiziološki aktivnim kalijem (od 15,6mg/100g tla kod crvenice do 22,5mg/100g tla kod rigosola). Crvenice i rigosoli izdvajaju se po nižem sadržaju ukupnoga dušika (0,19%). Manjak dušika i fosfora u poljoprivredi nadoknađuje se natapanjem i gnojidbom. Reakcija tla odnos je vodikovih i hidroksidnih iona u vodenoj otopini tla, a izražava se pH-vrijednošću. Kreće se od slabo kisele kod crvenica (pH = 6,55) do lužnate reakcije kod rendzina (pH = 7,67). Crvenice i kalkokambisoli nekarbonatna su tla, dok su rendzine značajno karbonatna tla (28,76% kalcijeva karbonata). Po mehan. sastavu sva su poljop. tla teža, s više od 30% gline. Poljodjelska područja u Istarskoj županiji zauzimaju 112116,7ha ili 39,72% površine županije, te su podijeljena na: poljodjelsko zemljište (nenatapano) površine 8061,78ha (8,28% poljodjelskih područja); trajne kulture (vinogradi, plantaže voćnjaka i zrnatog voća te maslinici) površine 5626,92ha (5,78% poljodjelskih područja); pašnjaci površine 1056,38ha (1,08% poljodjelskih područja), raznovrsna poljodjelska područja (kompleks kultiviranih parcela i pretežno poljodjelska zemljišta s većim područjima prirodne vegetacije) površine 82626,51ha (84,86% poljodjelskih područja).

LIT.: A. Škorić i dr., Pedosfera Istre, Projektni savjet pedološke karte Hrvatske, Posebna izdanja, 2, 1987; M. Bogunović, The soils in Istria according to FAO nomenclature (1985), The Working Committee for Scientific and Technological Cooperation of the Alpe-Adriatic Regional Association, I. Working Meeting of Co-Operations in the Project »Protection against erosion in Istria and in adjacent Reegions of Italy and Slovenia - Pilot Project Butoniga«, Poreč 1993; M. Bogunović i dr., Namjenska pedološka karta RH M=1:300000, s popratnim podacima i tekstom, Zagreb 1996; Geosat, Društvo za istraživačko razvojne usluge, Studija analize korištenja zemljišta poluotoka Istre (Županija Istarska) prema »Corine« programu, Zagreb 1997.
I. Bratović, Istarska enciklopedija