Novi list

Novi list, dnevnik koji je s prekidima izlazio u Rijeci od 1900. Začetak mu je bio list Hrvatska sloga, koji je na Sušaku izlazio 1898-99. Potkraj 1899. urednikom je postao mladi Frano Supilo, koji je do tada u Dubrovniku uređivao Crvenu Hrvatsku. Novine su 2.I.1900. promijenile naziv u Novi list, a nakon selidbe redakcije sa Sušaka od 4.III. izlazile na drugoj strani Rječine. List je bio neovisan i izrazito hrvatski opredijeljen. God. 1904. postigao je najveću nakladu u Hrvatskoj, počeo izlaziti nedjeljom, prestao ovisiti o inozemnim glasilima i pomaknuo vrijeme izlaska na jutarnje sate, čime je u primorskim krajevima slomio premoć tršćanskog dnevnika Il Piccolo. Distribuirao se u Zagreb, Ljubljanu, Trst, Beč i Budimpeštu. 

Vlasti su ga 18.VI.1907. zabranile, no već sljedećeg dana Supilo ga je zamijenio Riječkim novim listom, koji je izlazio do zabrane izrečene 19.XII.1915. u uvjetima ratne cenzure. Na početku međuratnoga razdoblja bilo je nekoliko pokušaja oživljavanja: Primorski novi list (1923-24), Novi list (izašao jedan broj 1924), Sušački novi list (1925. postao Novi list i izlazio tjedno ili dvaput tjedno do 1932). Nastavak je došao 1.III.1947. pokretanjem dnevnika Riječki list, koji je zamijenio ratno-poratna glasila NOP-a Primorski vjesnik Glas Istre (otada izlazio tjedno). Službeno, list je bio glasilo Narodne fronte za Hrvatsko primorje, Istru i Gorski kotar, potom Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatskog primorja, Gorskog kotara i Istre. Od 16.IV.1954. izlazio je pod naslovom Novi list (uz privremeni dodatak Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara). S ranoposlijepodnevnog na jutarnje izlaženje, s nadnevkom tekućega umjesto sljedećega dana, prešao je 18.V.1963. Nedjeljno izdanje pojavilo se 9.IV.1989. U razdoblju kad je Glas Istre objavljivan u tjednom ritmu (1952-69) Novi list bio je čitan i u Istri. Dva su dnevnika imala većinu zajedničkoga sadržaja 1969-99., a 1979-91. dijelila su i glavne urednike. O 40. obljetnici poratnog izlaženja (1987) Novi list dosegnuo je nakladu od gotovo 60 tisuća primjeraka (s Glasom Istre više od 80 tisuća). Od 1964. sjedište je redakcije u riječkoj Kući štampe. Urednici: Vinko Antić (1947-49), Vlado Oluić (1949., 1952-53., 1957-58), Kazimir Ciper-Sanjin (1949-52), Milan Slani (1953-57., 1958-61), Miroslav Bajzek (1961-68), Stanislav Škrbec (1968-79), Milorad Kovačević (1979-83), Goran Kukić (1983-90., 2003-04), Veljko Vičević (1990-97), Boris Maljković (1997-98), Branko Mijić (1998-2000), Zdenko Mance (2000-03) i Denis Romac (od 2004). M. Slani postavio je temelj modernom dnevniku, postignuće S. Škrbeca jest visokonakladni lokalni dnevnik, a V. Vičevića neovisne novine nacionalnog značaja u kojima pišu vrsni novinari (D. Vukov Colić, J. Lovrić, S. Modrić, D. Foretić i dr.). List obuhvaća lokalne, regionalne, nacionalne i svjetske teme, politiku, gospodarstvo, kulturu, sport i dr. Stalni prilozi: Mediteran (kultura), Viktorija (sport), Auto moto yacht, Otočni Novi list, Primorski Novi list, Goranski Novi list, Liburnijski Novi list, Lički list, Kvarner info i dr. Dnevnik ima svoje internetsko izdanje.

LIT.: P. Strčić i dr., Novi list 1900.-2000., Rijeka 1999.
I. Duda, Istarska enciklopedija