Nametničke bolesti domaćih životinja (parazitoze)

Nametničke bolesti domaćih životinja (parazitoze), bolesti uzrokovane nametnicima (parazitima), tj. živim bićima koja se hrane sastojcima drugih živih bića. Trihineloza je najčešća opasna parazitarna bolest, pretežito svinja, uzrokovana nametnikom Trichinella spiralis, čiji je prijenosnik na svinju najčešće štakor. Zaraženim, nedovoljno obrađenim svinjskim mesom i proizvodima zaražava se i čovjek. 

U Istri se pojavila u novije doba kada je bilo hospitalizirano stotinjak ljudi (Savudrija 1991. te Poreč i Buzet 2002), a povezuje se s dopremanjem svježega neprovjerenoga svinjskoga mesa iz unutrašnjosti, što obvezuje na dalje pooštreno provođenje veterinarsko-sanitarnih mjera. Ehinokokoza (pasja trakavica), zarazna bolest uzrokovana mjehurima ehinokoka, tj. razvojnim oblicima trakavice Echinococcus granulosus, koja se najčešće širi na domaće i divlje životinje, pa i na čovjeka kontaktom sa zaraženim psom. Suzbija se redovitom dehelmintizacijom prilikom redovitoga godišnjega obaveznoga cijepljenja pasa protiv bjesnoće. Metiljavost (Distomiasis), bolest jetre uzrokovana velikim metiljem (Fasciola hepatica), a prenosi se na gotovo sve domaće i divlje životinje te čovjeka. Dio njegova razvojnoga lanca odvija se preko barskoga pužića (Galba truncatula), koji mu je prijenosnik. Do 1950-ih u Istri je izazivala goleme štete. Područjima metiljavosti s naznakama endemičnosti bile su proglašene vlažne doline rijeka Raše i Mirne te Beramska vala. Od nar. naziva metulj nastali su i izrazi: metuljavo sijeno, paša, voda i sl. Zahvaljujući odvodnji i dosljednom liječenju životinja, danas se može smatrati iskorijenjenom. U novije doba velika su opasnost krpelji iz mnogobrojne porodice Ixodes, u Istri posebice soj Ricinus, zvan klop, strizibuba, pasji krpelj i sl. Podjednako ugrožavaju ljude i životinje. Klimatološke i vegetacijske prilike pogoduju biol. lancu njegova razvitka. Najčešće su žrtve berači gljiva, šparoga i šumski radnici. Svojim ugrizima, krpelj mogući kliconoša neposredno prenosi različite, pretežno virusne upale moždanih opni i moždanoga tkiva: encefalomeningitis i encefalitis. Ljudi se uspješno zaštićuju odgovarajućom odjećom i obućom te premazivanjem izloženih dijelova tijela repelentima, a u životinja se učinkovitim pokazalo premazivanje, prskanje ili prašenje sličnim sredstvima.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply