Liburnija

Liburnija, istarska Liburnija, povijesno-zemljopisni naziv za sjeveroistočni dio Istre između masiva Učke i mora od Preluke do Plomina, tj. uski obalni pojas s brdovitim zaleđem, koji obuhvaća upravna područja gradova Opatije i Kastva te općina Lovran i Mošćenička Draga. Naziv potječe od predrim. plemena Liburna, koje je živjelo na puno širem području (Liburnija u širem smislu obuhvaća gotovo cijelu Istru i Dalmaciju) od onoga što se danas naziva Liburnijom. 

 

Geološka joj je podloga vapnenačka, s mnogobrojnim bujičnim klancima i povremenim vodotocima kojima se za velikih kiša voda s masiva Učke slijeva u more. Obala pred Liburnijom na nekoliko mjesta ima i vrulje. Vegetacija je izrazito mediteranska, ali jako bujna zbog obilnih oborina. U današnjim turističkim naseljima flora je kultivirana i uzgajaju se mnoge egzotične biljne vrste (palme, magnolije i dr.). Klima je blaga mediteranska, jer je Liburnija zaštićena masivima Učke i Gorskoga kotara. Tijekom cijele godine Liburnija ima više oborina od ostalih područja Istre. Sva veća naselja i većinu manjih povezuje obalna cesta koja je probijena početkom XX. st. Glavnina prometa odvija se na sjevernom rubu Liburnije, i to pravcima iz Rijeke prema Trstu i Ljubljani te iz Rijeke tunelom Učka prema Pazinu i Buzetu. U prošlosti je glavnina prometa išla morem, a posebno je važno bilo Volosko kao izlazna luka Kastva i cijeloga opatijskoga zaleđa. U Liburniji su postojala samo manja ribarska naselja, stanovnici kojih su se bavili i sitnim poljodjelstvom i stočarstvom. Iznimka je bila Opatija, nastala oko samostana sv. Jakova. Prekretnica u razvoju Liburnije bila je spoznaja o blagotvornu utjecaju klime i vegetacije, pa se od sredinom XIX. st. stanovništvo počinje intenzivnije baviti turizmom. On se posebno razvio nakon gradnje željezničke pruge Rijeka-Pivka: počeli su se graditi hoteli, pansioni i vile u Opatiji i Lovranu. Za današnje gospodarstvo turizam je najvažnija djelatnost u cijeloj Liburniji. Područje obronaka Učke i gorskoga lanca do Sisola danas pripada Parku prirode Učka. Istarska Liburnija danas gravitira Rijeci kao najvećemu gradskomu središtu u neposrednoj blizini, a i u upravnoj podjeli pripada Primorsko-goranskoj županiji.

R. Matijašić, Istarska enciklopedija