Cementni lapor

Cementni lapor, miješana karbonatno-glinovita stijena sastavljena od kriptokristalastoga ili mikrokristalastoga kalcita i od siliciklastičnoga detritusa pelitskih dimenzija, prije svega gline, obično sadržavaju 20 - 80% gline te 20 - 80% kalcita. Zbog svoga su sastava glavna sirovina za proizvodnju cementa, a nazivaju se i cementni lapori. 

Na području Istre lapori su taloženi tijekom srednjega i gornjega eocena, geološkoga razdoblja koje odlikuje taloženje klastičnih sedimenata u sklopu tzv. fliške serije. Podlogu fliškoj seriji čine sivi laporoviti vapnenci i tzv. globigerinski lapori. Nakon njihova taloženja slijede pješčenjaci, potom vapnenačke i numulitne breče te fliška serija. Za naslage fliša karakteristična je izmjena slojeva lapora, siltita, pješčenjaka, konglomerata, breča i vapnenaca (Z. Magdalenić, 1972). Nalazimo ih u središnjem dijelu istarskog poluotoka (Buje, Motovun-Karojba, Pazin, Čepić-Šušnjevica-Boljun) i na području »labinskoga poluotoka« (Labin-Ripenda-Koromačno). Debljna lapora u flišu varira od 1 do 15 m, a najveća debljina registrirana je kod Svetoga Križa istočno od Buzeta (do 50 m). Cement pripada skupini u vodi netopljivih hidrauličnih veziva. Po osnovnom kemijskom sastavu razlikuju se dvije osnovne vrste cementa: silikatni (osnovni su nositelji svojstava kalcijevi silikati) i aluminatni (osnovni su nositelji svojstava kalcijevi aluminati). Tipičan je predstavnik silikatnoga cementa portlandski cement - osnovni cement u graditeljstvu. Lužnata sastavnica je za proizvodnju silikatnoga cementa vapnenac, a kisela je sastavnica glina ili kvarcni pijesak. Zato se kao najčešća sirovina za proizvodnju portlandskoga cementa rabi prirodna smjesa navedenih komponenata - lapor ili tupina. U Istri se portlandski cement proizvodi u Koromačnom (Holcim Hrvatska) i Puli (Istra cement, danas Calucem). Aluminatni cement proizvodi se slično kao i portlandski cement, samo što se kao osnovne sirovine za proizvodnju rabe vapnenac i boksit s primjesama željeznih oksida i silikata. Osnovna je odlika ovoga cementa brzo stvrdnjavanje i otpornost na visoke temperature. U Istri se aluminatni cement proizvodi u Puli.

LIT.: Z. Magdalenić, Sedimentologija fliških naslaga srednje Istre, Acta geologica VII/2, 39, Zagreb 1972; A. M. Nevil, Svojstva betona, Građevinska knjiga, Beograd 1976; I. Velić, J. Tišljar, D. Matičec, I. Vlahović, Opći prikaz geološke građe Istre, Vodič ekskurzija, 1. hrvatski geološki kongres, Opatija 1995; S. Marković, Hrvatske mineralne sirovine, Zagreb 2002.
T. Ženko, I. Matjašić, Istarska enciklopedija
Posljednja promjena: 5. 7. 2018., ur.