Koparska pruga

Koparska pruga, željeznička veza luke Kopar s prugom Divača-Pula, dužine 31,4 km. Građena je kao industrijski kolosijek sredstvima interesenata, prema projektu Železniškog projektivnog podjetja iz Ljubljane. Radovi su započeli 1964., a regulaciju rijeke Rižane u dužini od 2 km. Promet je započeo 16.XI.1967., a pruga je svečano otvorena 2.XII. 

 

Započinje nedaleko od Prešnice, gdje se u kilometru 16,474 odvaja od pruge Divača-Pula na 496 m nadmorske visine. Do stanice Črnotiče ide po visoravni, a potom se naglo spušta uz naselja Loka, Brezovica, Podpeć, Dol i Hrastovlje te završava u Srminu, gdje se nalazi teretna stanica Kopar. Na trasi je 5 stanica, 2 tunela, 9 mostova, 5 nadvožnjaka, 15 podvožnjaka, 116 propusta i 18 devijacija. Najveći nagib je 25 promila, najmani promjer luka 250 m, a najveća brzina 80 km/h. Svi su putni prijelazi preko pruge izvan razine pruge. Teretna stanica imala je 16,7 km kolosijeka, a luka još 20,5 km. Do putničke stanice izgrađeno je 2,6 km kolosijeka. Putnički promet uspostavljen je 1972. Elektrifikacija do Kopra izvedena je 1975., a novi putnički kolodvor u Kopru otvoren je 1979. Zaobilazni luk u Divači izgrađen je 1986., a elektropostaja Črnotiče 1998. Promet je brzo rastao: 1760000 t 1971., 2108000 t 1983., 4352000 t 1990. te 6350000 t 2002. Danas je to po prometu najjača pruga u Istri (6,3 mil. t 2002).

LIT.: J. Orbanić, Istarske željeznice, Zagreb 1996.
J. Orbanić, Istarska enciklopedija