Mirna

Mirna (lat. Ningus, Nengon, tal. Quieto), najduži površinski vodotok u Istri; rijeka je duga 53 km. Njezin je izvorišni dio u jugozapnom dijelu Ćićarijskoga pobrđa u flišnim, pretežno nepropusnim naslagama. Razgranato izvorište je na visini od 250 m u usječenim jarcima, nešto južnije od Huma i zaseoka Erkovčići. Nakon 11 km u smjeru Buzeta njezin gornji, kanjonski tok spušta se u dolini ispod grada na 49 m nadm. visine. Od Buzeta do ušća u Jadransko more u zaljevu kraj Novigrada tok rijeke ima vrlo blagi pad pa je za srednjega vodostaja razmjerno miran, po čemu je vjerojatno rijeka dobila ime. Iza užega kanjona, prošavši kroz Kamena vrata, nizvodno od Buzeta dolina rijeke se malo pomalo širi u riječnu naplavnu ravnicu pa je kod Istarskih toplica široka približno 1 km, a u Motovunskoj šumi mnogo šira. Radi umanjivanja šteta od poplavnih valova iz gornjega dijela vodotoka korito je regulirano.

Desni pritoci su prije mosta u Buzetu bujični potoci Draga i Rečica s nekoliko kraćih povremenih tokova, zatim iza Kamenih vrata oko 8 km duga rječica Bračana, desetak povremenih bujičnih pritoka te vodotoci Belišica i Mulac u podnožju Grožnjana i Brtonigle. Lijevi pritoci su ugl. manji bujični tokovi te vrlo razgranati slijev vodotoka Butonige, koji je danas ujezeren u umjetnu vodoopskrbnu akumulaciju. Osim površinskih dotoka važni su i podzemni – vrlo izdašni krški izvori Sv. Ivan u Buzetu, Bulaž sjeveroistočno od Istarskih toplica te Gradole 3,5 km nizvodno od Velikih vrata (most Ponte Porton), kao tipična krška hidrogeološka pojava ispod vapnenačkoga uzdignutoga platoa na lijevoj obali Mirne. Svi su ti krški izvori vezani za podzemna dotjecanja vode, koja su uvjetovana tektonskim pukotinskim sustavima u vapnenačkim naslagama i vrlo složenom navlačnom građom ljuskave strukture prostora Ćićarije. Rezultat je takve građe podjednaka veličina površinskog i podzemnoga slijeva. Stoga pri iznenadnim jakim oborinama nastaju nepredvidljivi poplavni valovi visine 5–6 m iznad uobičajene razine njezina toka, izazivajući znatne materijalne štete (velike poplave 1964., 1993. i 2002). Orografsko porječje Mirne iznosi 402,9 km2, pridodaje mu se i 180,6 km2 podzemnoga slijeva u vapnenačkom zaleđu, što ukupno iznosi 583,5 km2. Ovisno o procjeni veličine podzemnoga slijeva podatci variraju 458–583 km2.

Srećko Božičević, Istarska enciklopedija
Posljednja promjena: 1. 2. 2005., IE