- Božo Jakovljević, Istarska enciklopedija, 2005.
- Objavljeno: 16.9.2017. / Posljednja promjena: 18.3.2024.
- 3895
- 0
Trinajstić, Matko
Trinajstić, Matko, pravnik i političar (Vrbnik na Krku, 4.II.1856. - Volosko, 29.II.1928.).
Stariji brat odvjetnika i političara Dinka Trinajstića.
Gimnaziju je pohađao u Zadru, a bogosloviju počeo studirati u Gorici. Ubrzo je otišao u Prag, potom najprije u Zagrebu, a onda u Beču i Gradcu (Graz) studirao pravo. Pravničku službu počeo je u Trstu (zajedno s Matkom Laginjom) i nastavio u Vodnjanu, a odvjetničku praksu stjecao u uredu Dinka Vitezića u Krku.
Pristaša hrvatsko-slovenskog građanskog pokreta u Istri, javno je nastupio 1885. na velikom narodnom taboru u Lindaru, a 1889. u kotaru Pula – Vodnjan kandidiran je za Istarski sabor. Potkraj te godine političko ga je vodstvo pokreta poslalo u Buzet, gdje je 1890. otvorio odvjetnički ured. Već je 1894. izabran za buzetskoga načelnika (kao nasljednik Frana Flega), potom za poslanika koparskoga, buzetskoga, odnosno piranskoga kraja u Istarskom saboru (od 1895.). Bio je i članom prvog odbora Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru.
Iskustvo koje je stekao na Krku, osobito kao tajnik krčke gospodarske zadruge, primjenjivao je i u Buzetu, gdje je postao predsjednikom kotarske gospodarske zadruge. Zajedno s predsjednicima drugih kotarskih zadruga u Istri (napose s M. Laginjom) vodio je žestoku borbu sa Zemaljskim gospodarskim vijećem, u kojem su talijanski predstavnici imali glavnu riječ i provodili diskriminacijsku politiku prema hrvatskim i slovenskim gospodarskim udrugama. Bio je predsjednikom Posujilnice, kreditnoga zavoda koji je omogućivao osamostaljivanje istarskih seljaka.
Prvi je počeo primjenjivati poljske topove kao sredstvo za spašavanje vinograda od tuče; zanimao se za pčelarstvo te u časopisu Pčela objavljivao stručne članke. Za njegova načelnikovanja u Buzetu je dovršen vodovod i osnovana Čitaonica.
Godine 1902. preselio se u Volosko, radio je kao odvjetnik i bavio se društveno-političkom djelatnošću. Od 1923. imao je odvjetnički ured u Kastvu.
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar