Ostrogoti

Ostrogoti, germanski narod. Dok su u IV. st. boravili na sjeverozapadnoj obali Crnoga mora, Goti su se podijelili na Vizigote (Zapadni) i Ostrogote (Istočni). Ostrogoti su bili podređeni Hunima i s njima su harali Europom, nastanivši se u Panoniji. 

 

Za kralja Teodorika prešli su u Italiju i tamo 493. osnovali svoju državu, koja je obuhvaćala i istočnu obalu Jadrana. Država Ostrogota, sa sjedištem u Ravenni, bila je snažan politički i vojni čimbenik na Sredozemlju, a postignula je i određeni privredni i kulturni oporavak Italije. Srušio ju je nakon dvadesetogodišnjega Gotskog rata (535.-555.) Justinijan I. i osvojeno područje podvrgnuo vlasti Istočnoga Rimskoga Carstva. U doba pripadanja ostrogotskoj državi Istra je, pošteđena ratnih razaranja, bila jedno od njezinih gospodarski razvijenijih područja, o čemu svjedoče pisma visokoga dužnosnika Kasiodora. Ostrogotskom se razdoblju pripisuje nekropola uz puljski amfiteatar. Nakon gubitka države Ostrogoti su se asimilirali i nestali kao etnička zajednica.

Maurizio Levak, Istarska enciklopedija
Posljednja promjena: 1. 2. 2005., IE