Roglić, Josip, geograf, sveučilišni profesor, akademik (Roglići u Župi Biokovskoj kraj Zagvozda, 14.III.1906. - Zagreb, 18.X.1987.).

Pučku školu završio je u Župi, klasičnu gimnaziju u Splitu. U Beogradu je na Filozofskom fakultetu 1930. diplomirao geografsko-geološke znanosti. Profesorski ispit polaže skupa s doktorskom disertacijom 1934. na temu Biokovo, fizičko-geografske osobine. Sudjeluje u nizu specijalizacija i znanstvenih putovanja diljem Europe i svijeta. Od 1945. redoviti je profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Inicijator je obnavljanja Geografskog društva Hrvatske (1947.) i do 1962. njegov predsjednik te jedan od utemeljitelja Speleološkog društva Hrvatske (1954.) i njegov predsjednik. Od 1960. je bio izvanredni, a od 1969. redoviti član Razreda za prirodne znanosti JAZU-a (danas HAZU). Kao profesor i znanstvenik ostavio je dubok trag u razvoju hrvatske geografije. Posebno se bavio istraživanjem geomorfologije krša, prometno-geografskom problematikom, fenomenima litoralizacije i globalizacije. Objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih članaka, među kojima i Tunel Učka (1971.). Dobio je brojna društvena i strukovna priznanja za znanstveni rad (Nagrada za životno djelo 1971.). Od 1965. bio je počasni doktor Sveučilišta u Dijonu.

Velike zasluge pripadaju mu za određivanje granice Jugoslavije, time i Hrvatske i Slovenije, s Italijom. Kao afirmirani geograf znanstvenik bio glavni organizator popisa stanovništva na prijepornim područjima, prvenstveno u Istri. Bio je na čelu uredništva Cadastre National de l'Istrie i publikacije s abecednim popisom prezimena zabilježenih na području obuhvaćenom popisom. Rezultati popisa poslužili za određivanje nove jugoslavensko-talijanske granice. Kao stručnjak sudjelovao je i u radu Mirovne konferencije u Parizu. O toj složenoj i odgovornoj zadaći Roglić je zapisao: "...polagao sam najteži i najodgovorniji ispit u životu. Bilo je to u Pazinu. Stajao sam pred ekspertima Sjedinjenih Država, Sovjetskog Saveza, Engleske i Francuske, sila koje su odlučivale o sudbini Istre. Postali smo ljuti protivnici. Eksperti sila imali su svoje namjere, koje su im bile zadane. Rasprava je započela oštro i još oštrije se nastavila. Trajala je punih 13 sati". Rogliću su postavljena 102 kritička pitanja o kriteriju popisa i tehnici te postupcima pri popisu.

Slike