Lega Nazionale, iredentistička tal. udruga osnovana 1891. u Trentu radi »promicanja ljubavi prema tal. jeziku i njegova učenja te otvaranja i organiziranja tal. škola u granicama Carstva na etnički miješanim prostorima«. Naslijedila je udrugu Pro Patria, osnovanu 1885. u Trentu (po uzoru na njem. Schulverein) s podružnicama i na Austrijskom primorju. Tal. je vlada pod predsjedanjem Francesca Crispija, unatoč njegovu protuiredentističkom stajalištu, ipak uputila prosvjed vladi u Beču, a ta je nakon početne zabrane odobrila osnutak Lege. God. 1914. Lega je imala 45000 članova i 177 lokalnih podružnica okupljenih u dvjema većim grupacijama (Jadranska i Tridentska) i jednoj manjoj (Dalmatinska). Aktivisti su bili angažirani u nac. borbi protiv Slovenaca i Hrvata, a najviši su društv. slojevi bili povezani s tal. strankom Società politica istriana. Udruga se samostalno financirala i reklamirala (na šibicama, poštanskim markama, bedževima). Do I.svj. rata osnovala je 76 osnovnih škola i vrtića, financirala 136 školskih ustanova i 153 pokretne knjižnice te dodijelila 250 jednogodišnjih stipendija. Raspuštena je na poč. I.svj. rata, a obnovljena 1946., te se sa 180000 članova aktivirala podupirući tal. zahtjeve za povrat Trsta. Nakon pripojenja Trsta Italiji nastavila je djelovanje, promičući kulturu s nostalgičnim predznakom.