Meteorologija

Meteorologija, znanost o procesima koji se događaju u atmosferi. Početni zamah doživjela je tijekom XVII. st. otkrićem fizičkih zakona koji djeluju u atmosferi te otkrićem osnovnih meteor. instrumenata kojima su se mogli izmjeriti pojedini meteorološki elementi, u prvom redu temperatura i tlak zraka. Tijekom XIX. st., tehnološki napredak omogućio je jeftiniju proizvodnju meteor. instrumenata, koji su se počeli koristiti u institutima i novoosnovanim meteorološkim stanicama u većim eur. gradovima. Već od samih početaka meteorologija je našla svoju primjenu i na području Istre, osobito u razvoju pom. prometa. Pol. XVIII. st. usavršavaju se meteor. instrumenti i širom Europe osnivaju se prve prave meteorološke stanice na kojima se sustavno mjere i zapisuju svi najvažniji meteor. podatci.

U tome je važnu ulogu imala Austro-Ugarska Monarhija, tada jedna od vodećih eur. država u području meteor. znanosti. Trst kao gl. centar austr. moći na Jadranskome moru bio je prvi grad na tom području u kojem je krajem XVII. st. započelo organizirano praćenje i bilježenje podataka o vremenu, ubrzo poslije prvih meteoroloških stanica u Europi. Ubrzo nakon toga, uspostavom glavne austr. ratne luke, u Puli je 1862. osnovana prva meteorološka stanica u Istri, u početku u ratnoj luci, potom u jednoj od vojarni, a od 1871. u novoizgrađenom objektu na Monte Zaru (Hidrografski zavod u Puli). U Poreču, tadašnjem centru poljop. djelatnosti, započelo je poč. 1880-ih redovito praćenje i bilježenje meteor. podataka u poljoprivrednoj školi, koja radi i danas. Opatija je krajem XIX. st. dobila svoju meteor. stanicu. U Istri su postojale i druge takve stanice. U doba tal. vlasti nastavilo se s meteorološkim mjerenjima, razvio se sustav prijenosa podataka preko telegrafa, telefona i radija. U arhivi porečke stanice čuvaju se dnevnici s podatcima o vremenu od početka mjerenja do II.svj. rata. Poslije II.svj. rata, osnutkom zrakoplovne baze a poslije i zračne luke, Pula postaje važan meteor. centar za područje Istre, gdje osim meteorološke stanice djeluje i prognostička služba, koja radi osiguranja zračnoga prometa prati vrijeme nad Istrom, Kvarnerom i Gorskim kotarom. Služba trenutno djeluje pri Hrvatskoj kontroli zračnoga prometa ali se određeni poslovi obavljaju i za potrebe Državnoga hidrometeorološkoga zavoda u Zagrebu (DHMZ). Meteorološka se mjerenja obavljaju neprekidno 24 sata dnevno, u prvom redu radi osiguranja sigurnosti zračnoga prometa. Sve su ostale meteor. stanice na tom području u sustavu DHMZ, koji raspolaže njihovim podatcima. Druga po važnosti meteor. stanica nalazi se u Pazinu, čiji je osnovni zadatak praćenje klime u unutrašnjosti Istre te primjena tih mjerenja u agrometeorologiji, hidrologiji itd. Na više mjesta djeluju klimatološke stanice na kojima se mjerenja obavljaju samo u određenim terminima. Takve stanice postoje u Puli, Rovinju, Poreču, Novigradu, Labinu, Opatiji i na vrhu Učke. Nižega su ranga kišomjerne stanice kojih širom Istre ima mnogo više; mjere samo količinu oborina na određenome mjestu. Podatci iz svih stanica prikupljaju se u Zagrebu, gdje se dalje obrađuju i arhiviraju. Od 1980-ih i 1990-ih godina u meteorologiju su uvedena računala i elektroničko mjerenje najvažnijih podataka te mogućnost pružanja informacija preko medija, što je meteorologiju znatno populariziralo. Sve stanice u Istri opremljene su suvremenim instrumentima, a one u Puli i Pazinu na raspolaganju imaju automatske sustave s elektroničkim senzorima i računalnom obradom izmjerenih podataka. U novije se vrijeme uvode i manji automatski sustavi mjerenja koji rade potpuno samostalno a podatci se izravno prenose u računalne sustave. Bržim tehnološkim razvojem te pojeftinjenjem sustava mjerenja meteorologija postaje sve važnija u planiranju razvoja turizma, poljoprivrede, vinogradarstva, maslinarstva i voćarstva.

 

M. Grabar