Koloman

Koloman, kralj Ugarske, Hrvatske i Dalmacije (1070 - 3. II. 1116). Sin Gejze I. i Sofije te nećak kralja Ladislava I. Kronike svjedoče da je stric za nasljednika htio Kolomanova mlađeg brata Almoša, jer je Koloman imao fizičkih nedostataka. Ne želeći u cijelosti zapostaviti starijega nećaka, Ladislav je Kolomanu namijenio crkv. karijeru (biskupiju u Egeru). Stoga mu je osigurao visoko obrazovanje, što mu je priskrbilo pridjevak Učeni. 

Okolnosti pod kojima je zadobio tron nakon stričeve smrti (1095) nisu poznate. Dopustio je prolazak križara kroz Ugarsku na njihovu putu za Svetu zemlju (1096). Mijenjao je vanjsku politiku svojega prethodnika. Dok se Ladislav u nastojanju da zadobije hrvatsko-dalmatinsku krunu oslanjao na svetorimskoga cara Henrika IV., Koloman je zatražio papinu pomoć. Porazivši i smaknuvši kralja Petra Svačića (1097), pregovorima s hrv. plemstvom (Pacta ili concordia) pridobio je Hrvatsku (1102), a potom i Dalmaciju uz pristanak biz. cara Aleksija Komnena (1105). Od tada su se vladari iz dinastije Arpadovića nazivali kraljevima Ugarske, Hrvatske i Dalmacije. Hrvati su čuvali državnost preko svojih hercega ili banova i sabora. Tijekom jedne od Almoševih pobuna protiv Kolomana reagirao je i njem. kralj Henrik V. invazijom na Ugarsku (1108), u kojoj je sudjelovao i istar. markgrof Engelbert od Sponheima (1105-24) s obrazloženjem da je »isti Koloman napao granice našega kraljevstva na Primorju«. K. je, dakle, ubrzo nakon preuzimanja Dalmacije nastojao povratiti i obalu podno Učke, koja je bila nasilno priključena Istarskoj markgrofoviji. Henriku V. nije uspjelo u Ugarskoj ustoličiti Almoša i poraziti Kolomana, ali ni Kolomanu povratiti dio Istre koji mu je kao kralju Hrvatske pripadao. Granica se između Hrvatske i Svetoga Rimskog Carstva od tada ustalila na Rječini podno Trsata.

LIT.: F. Šišić, Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića (1102-1301), Djela HAZU, 38, Zagreb 1944; Z. J. Kosztolnyik, From Coloman the Learned to Béla III. (1095-1196), Boulder 1987; L. Margetić, Rijeka, Vinodol, Istra, Rijeka 1989; J. M. Bak i dr., The Laws of the Medieval Kingdom of Hungary, I, Idyllwild 1999; P. Engel, The Realm of St. Stephen, London 2001; M. Font, Koloman the Learned, King of Hungary, Szeged 2001.
I. Jurković, Istarska enciklopedija