Literatura
France Martin Dolinar, "Zorn, Alojzij Matija", Slovenski biografski leksikon, sv. 15. 1991.; http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bzorn.
Zorn, Alojzij Matija (hrv. Alojz Matija, tal. Luigi Mattia, njem. Alois Matthias), biskup i prelat (Prvačina kraj Gorice, 13.I.1837. - Beč, 8.VII.1897.).
Nakon osnovne škole i niže gimnazije u Gorici se 1852. upisao i u sjemenište, a 1857. zaređen je za svećenika. Školovanje nastavlja na bečkom Augustineumu gdje je završio teologiju. Vratio se 1861. u Goricu gdje je bio tajnik nadbiskupa Andreasa Gollmayera, podravnatelj sjemeništa, pa ekonom i 1874. ravnatelj. Od 1864. predavao je dogmatiku i bogoslovlje. Za počasnog kanonika goričkog kaptola imenovan je 1875., a 1879. za redovnog.
Na prijedlog cara Franje Josipa I. papa Lav XIII. ga je 25.IX.1882. potvrdio za porečko-pulskog biskupa, a posvetio ga je 14.I.1884. nadbiskup Gollmayer za čijeg je miljenika slovio. Na porečkoj katedri zadržao se vrlo kratko, jer je istog proljeća umro Gollmayer, a Zorn je 9.VII.1884. izabran za njegova nasljednika. Za nadbiskupa Gorice i Gradiške, kao prvi Slovenac na toj dužnosti, ustoličen je 9.VIII.1883.
Iako su ga cijenile i crkvena i svjetovna vlast - nosio je i titule carskog tajnog savjetnika, rimskog grofa te papinog kućnog prelata - razdoblje njegova biskupovanja obilježeno je sukobima na nacionalnom i političkom planu, posebice između slavenskih narodnjaka i talijanskih liberala i iredentista što je do te mjere utjecalo na nj da je papi ponudio svoju ostavku. Nije bila prihvaćena, a Zorn je pao u depresiju i krajem lipnja 1897. hospitaliziran je u lječilištu kraj Beča gdje uskoro umro. Pokopan je u goričkoj katedrali.
France Martin Dolinar, "Zorn, Alojzij Matija", Slovenski biografski leksikon, sv. 15. 1991.; http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bzorn.
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar