Azbestoza

Azbestoza, progresivna bolest (difuzna plućna fibroza) izazvana udisanjem mineralne azbestne prašine i vlakana (pneumokonioza). Najveća opasnost za čovjeka predstavlja struktura azbesta, čije se iglice pri udisanju s lakoćom zabijaju u plućne membrane izazvavši upalne reakcije.

Izloženost azbestu povezuje se s pojavom plućnih fibroza, mezotelioma, fibroznih plakova na pleuri, sa zadebljanjem pleure i izljevima, s azbestozom, adenokarcinomom bronha i dr. Najčešće se pojavljuje kod radnika u rudnicima ili u preradi azbesta, koji je zbog svojih značajki (jeftin, otporan na toplinu, na vatru i na trenje) bio široko upotrijebljen u industriji. Početkom 1960-ih se u pulskomu brodogradilištu Uljanik počeo koristiti amfibolski azbest tipa Marinite, Navilite i Tombomarine, uvezen iz Velike Britanije. Nakon što je dokazano štetno djelovanje azbesta na zdravlje (njegova je prašina fibrinogena, sklerogena, karcinogena) započeli su 1978. postepena zamjena i povlačenje štetnoga materijala. U razdoblju od 1981-84. dr. Daniela Poretti obradila je grupu od 495 pacijenata (radnika brodogradilišta Uljanik: brodostolari, brodoizolatori, brodski električari i dr.) koji su od 3 do 15 godina bili izloženi djelovanju azbestne prašine. Od 495 eksponiranih radnika, njih 85 (16,7%) je bolovalo od azbestoze. Promjene na parijetalnoj pleuri (poplućnici) otkrivene su kod 74 (84%) bolesnika, a promjene u plućnom parenhimu (tkivu) kod 58 (68,2%) pacijenata. Petorica je imala rak (karcinom) bronha.

 

LIT.: G. Ribič, E. Bradvica, D. Poretti, G. Popić, Azbestoza u Puli, u: Zbornik zdravstva u Istri 1947-1987, Pula 1987; D. Poretti, Radiološka dijagnostika plućne i pleuralne azbestoze kod radnika u brodogradilištu „Uljanik“, ibid.; P. Cukon, J. Homadovski, M. Glavaš, Azbestoza (prikaz bolesnika), ibid.; D. Poretti, Azbestoza u Istri, Medicinska naklada i Opća bolnica Pula, Zagreb 2010.

U.