Strabon Amasejac

Strabon Amasejac (grč. Στράβων), grčki zemljopisac i povjesničar (Amaseja na Pontu, oko 64.pr.Kr. - ? 23.po Kr.). Dugo je vremena boravio, učio i radio u Rimu, a svoja je znanja dijelom dopunjavao na mnogim putovanjima. No više je bio knjiški radnik, te se oslanjao na starije autore (Polibije, Eratosten, Artemidor Efežanin i dr.). 

Nije sačuvano njegovo djelo Povijesne zabilješke, ali jest Geografija (Гεωγραφικά), u 17 knj., opis tada poznatoga svijeta. U prvim dvjema knjigama donosi pregled općih zemljopisnih pitanja, u 3-10. opisuje Europu, 11-16. Aziju i u 17. Afriku. Istru i sjev. Jadran spominje na više mjesta u knj. 1., 2., 5. i 7. Spominjući Pulu (Пόλαι), prenio je Kalimahove stihove o Kolhiđanima kao mitskim osnivačima, a obračunao se i s dotadanjim vjerovanjem u zemljopisnoj literaturi da rijeka Dunav (Histar) ima dva ušća, jedno u Crnome moru, a drugo u Jadranu. Važan je i za druga topografska pitanja staroga vijeka na istarskom području (vrelo Timava, pulska luka, mit o jantarnim otocima). Histre drži Ilirima, te ih prve navodi u opisu Ilirika.

LIT.: M. Križman, Antička svjedočanstva o Istri, Pula 1997.
Robert Matijašić, Istarska enciklopedija
Posljednja promjena: 1. 2. 2005., IE