Hekatej Milećanin

Hekatej Milećanin (Hekatej Hegesandrov), istraživač i pisac (Milet, 560 pr. Kr. - Milet, 480. pr. Kr.). Bavio se povijesnim i zemljopisnim istraživanjem. Stare grčke mitove i njihova preuveličavanja nastojao je svesti na razinu realnosti, te si je pretjerivanja objašnjavao psihološki.

Uske granice Homerova svijeta i njegovo poimanje zemljopisa već u Hekatejevo doba više nisu bili održivi. Vrijedni su pomorci prekoračili te imaginarne pregrade a njihove je nove spoznaje Hekatej iskoristio u svojim djelima. Izradio je zemljovidni prikaz svijeta ispravivši i dopunivši prvi takav uradak, onaj Anaksimandra iz Mileta. U popratnom opisu poznata svijeta pod naslovom Πείοδος γῆς (Períodos gês, Obilazak Zemlje), Hekatej je zapisao prikupljene vijesti o dalekim zemljama, među kojima i pojedine podatke o Istri koje su do nas doprle kroz uščuvana djela Strabona i Stefana Bizantinca. Potonji je objavio topografski rječnik pod naslovom 'Eθνικά (Ethniká, Etnici) u kojemu je spasio tri Hekatejeva ulomka o Istri i Liburniji. Ulomci govore o postojanju dvaju naroda u Jonskome zaljevu (Istri i Kaulici), dok pored dublje unutrašnjosti Jadranskoga zaljeva živi treći istarski narod, Liburni. Autor spominje i nekoga Liburna, koji je narodu dao ime, izumio liburnske brodice i vrstu odjeće (liburnsku mandìju).

 

LIT.: M. Križman, Antička svjedočanstva u Istri, Zavičajna naklada Žakan Juri, Pula 1997.

U.