Hacquet, Balthasar

Hacquet, Balthasar (Belsazar de La Motte Hacquet), fizičar, botaničar i kirurg (Le Conquet, 1739/40 - Beč, 10. I. 1815). Svestrani intelektualac i polihistor, zapamćen po znanstvenim istraživanjima u zemljama Austro-Ugarske. Bavio se geologijom, mineralogijom, botanikom, kemijom, etnografijom, petrologijom te istraživao krš. Prvi je podrobno istražio Julijske Alpe.

Neumorni putnik četrdeset godina je boravio u našim krajevima te je napisao iscrpno etnološko djelo o Slavenima, o njihovim običajima, obrtima i zanimanjima, o strukturi društva, o folkloru, odjeći i hrani. Ipak, zbog učestalih improvizacija i površnih tvrdnji njegove izjave treba uzeti s oprezom. Izgleda da je govorio hrvatski. Studiju je objavio 1805. pod naslovom "Slavus, Venedus, Illyricus", u kojemu, osim Slavena, Kranjaca, Ličana i dr. Hacquet je proučio Istrane i njihove običaje. Spominje istarsku poljoprivredu i običaje, etimologiju imena regije, povijesna previranja, vjersko i crkveno stanje, fizionomiju i etnologiju stanovništva pokrajine. Autor se dotiče Ćića zabilježivši nespretna razmatranja o istrorumunjskom govoru.

Hacquetova je putovanja dijelom podupirao bečki dvor, a njegov je rad toliko zaintrigirao cara Josipa II. da ga je vladar osobno posjetio u Ljubljani. Autorova istraživanja možemo dovesti u vezu s jozefinskim apsolutizmom i dvorskim zanimanjem za etničku skupinu koja bi se u sklopu carstva mogla suprotstaviti Mađarima.

 

LIT.: I. Pederin, Balthasar Hacquet, prvi folklorist i etnolog hrvatskih krajeva, u: Radovi, Razdio lingvističko-filološki (7), Filozofski fakultet Zadar, Zadar 1972-73; B. Hacquet, Oslikavanje i opisivanje jugozapadnih i istočnih Wenda, Ilira i Slavena, njihove zemljopisne rasprostranjenosti od Jadranskog pa sve do Crnog mora, njihova života i običaja, zanata i obrta, religije, itd., a po povratku s desetogodišnjeg proputovanja i četrdesetogodišnjeg boravka u tim krajevima, Leipzig u industrijskoj obradi, Etnografski muzej Split, Split 2008; S. Bertoša, A. Giudici, Europski putnici u Istri od XV. do XIX. stoljeća, u: Tabula 11, Sveučilište J. Dobrile u Puli, Pula 2013.

A. Giudici