Guylforde, Sir Richard, engleski visoki dostojanstvenik i osobni savjetnik kralja Henrika VII., vitez Ordena podvezice (The Most Noble Order of the Garter), kapetan-general kraljevskih oružanih snaga (Master-General of the Ordnance), (Cranbrook cca 1450 - Jeruzalem, 6. IX. 1506).

Za visoke vojne zasluge kralj Henrik VII. mu se odužio značajnim vojnim i državnim dužnostima. Ubrzo nakon njegova ustoličenja Guylforde je imenovan kraljevim savjetnikom te nadzornikom i šefom artiljerije, fortifikacija, strojeva i mašinogradnje te brodogradnje. Godine 1493-94. imenovan je za šefa policijske službe u regiji (High Sheriff of Kent). Bio je voditelj kraljevska kućanstva već 1495. a iduće je godine imenovan upraviteljem imanja vojvotkinje od Yorka u Surrey-u i Sussex-u. Guylforde je vlastitu oporuku ovjerio 7. IV. 1506. Idućeg je dana započeo putovanje u Svetu zemlju zajedno s J. Whitbyjem, nadstojnikom samostana u Gisburnu. Stigao je u Jeruzalem gdje se razbolio i umro 6. IX. 1506. te je njegov dušobrižnik odlučio sastaviti izvješće putovanja, što je Richard Pynson objavio 1511. pod naslovom „The Pylgrymage of Sir Richard Guylforde to the Holy Land, A.D. 1506".

Saznajemo kako su prema Svetoj zemlji putovali kroz Francusku, Savoju i Sjevernu Italiju do Venecije gdje su se zadržali do Uzašašća. Prema Istri su plovili uz slab vjetar i tek nategnutim jedrima. Plovidba do Poreča je trajala dan i pol. Englez spominje da je u ovom gradu grob sv. Mauricija, misleći na porečkog mučenika i sveca, Maura. Noć su proveli na brodu, a odjedrili u utorak ujutro, na dan sv. Tome. Ploveći duž obale rutom od trideset milja do Pule kaže da su prošli pored obala Sklavonije i Istre. Za Pulu je Guylforde napomenuo da ima dobru luku u kojoj stane mnogo više brodova i galija nego u Poreču. Autor bilježi prolazak kroz senjski zaljev, koji obilježava granicu s Ugarskom. Na istoj granici je i Dubrovnik, kako piše i William Wey. Velika je vjerojatnost da su hodočasnici presjekli Kvarner između Cresa i Lošinja, te duž otoka Paga dospjeli u Zadar. Na povratku, početkom 1507. ponovno prolaze kraj Pule, gdje razgledavaju Rolandovu tvrđavu, izgrađenu po uzoru na rimski Kolosej. Putopisac je ovom prilikom nešto pomiješao. Rolandov toranj ili palača jesu postojali u Puli, no taj se naziv sigurno nikada nije odnosio na Arenu. U Poreču su bili na nedjeljnoj misi, zatim su se zaustavili u Novigradu, a prve obrise Venecije ugledali su 25. siječnja 1507. uz veliko obradovanje. Odande su nastavili put prema Engleskoj.