Marčȃna (lokalno Mrčȃna, tal. Marzana), naselje sjeveroistočno od Pule (44°57′N; 13°58′E; 155 m nadmorske visine); 1099 stanovnika (2021.), sjedište istoimene općine.

Nalazi se na krškoj zaravni iznad obale jugoistočne Istre na raskrižju cesta Pula – Labin i Vodnjan – Krnica.

Stanovnik je M(a)rčȁnac, stanovnica M(a)rčȃnka, a pridjev m(a)rčȃnski.

Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom, dio ih radi u uslužnim djelatnostima. Razvija i ruralni turizam te se iznajmljuju i turistički apartmani i kuće za odmor.

Tragovi naseljavanja u prapovijesti zabilježeni su u špilji kraj Ljubićeve stancije (eneolitička i brončanodobna keramika) i na brežuljku Ovčjaku (prapovijesna gradina, u antici rimska utvrda, a potom sklonište). Područje je bilo gusto naseljeno u antici (mjestimični nalazi antičkih grobova, rimske arhitekture i sl.). Nalaz pluteja oltarne pregrade (IX. st.) ukrašen troprutim pleternim ukrasom svjedoči o naseljenosti i u ranom srednjem vijeku.

U povijesnim pisanim izvorima prvi se put spominje 1243. u aktu prisege Pule na vjernost Mletačkoj Republici (Andreas de Marzana i Joanes de Marzana). Pripadala je pulskom području, pa je 1331. došla pod vlast Venecije. U XV. st. gotovo je potpuno napuštena zbog nekoliko kužnih epidemija, a u XVI. st. u Marčanu Venecija naseljava grčke i dalmatinske koloniste, izbjeglice pred Osmanlijama.

Trobrodna, više puta pregrađivana župna crkva sv. Petra i Pavla je iz XV. st., a 25-metarski zvonik uz crkvu iz 1846. Srednjovjekovna crkva sv. Antuna Padovanskoga produžena je potkraj XVII. st. i posvećena 1709.

Općina Marčana prostire se na jugoistočnom dijelu istarskog poluotoka, a njezino priobalje (36 km razvedene obale) od Raškog zaljeva do uvale Budava. Površina joj je 131 km2, a u cijelosti obuhvaća katastarske općine (k. o.) Kavran, Loborika, Krnica i Marčana, veći dio k. o. Rakalj i Filipana te manje dijelove k. o. Galižana, Muntić, Valtura i Vodnjan; broji 4.250 stanovnika (2021.).

Uz Marčanu obuhvaća i naselja: Belavići (22 stanovnika, 2021.), Bratulići (40), Cokuni (69), Divšići (162), Filipana (93), Hreljići (71), Kavran (121), Krnica (275), Kujići (69), Loborika (978), Mali Vareški (81), Mutvoran (21), Orbanići (141), Pavićini (79), Peruški (215), Pinezići (40), Prodol (86), Rakalj (393), Šarići (93), Šegotići (86) i Veliki Vareški (16). Većini ovih naselja gravitira i niz sela, zaselaka, stancija i dvori, kojih je dio danas i nenaseljen. Oni su sada manjim dijelom spojeni sa središnjim naseljem, a većinom i dalje od njega udaljeni od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara. Tako statističkom naselju Belavići pripadaju Jukići; Hreljićima Biletići i Sv. Marija od Zdravlja; Raklju Štrnina, Sv. Mikula, Papini, Prnaž, Krčina, Krase i Prisedi; Cokunima Cveki; Krnici Raskriž, Suhača, Laništa, Krnički Porat, Stancija Buršići, Škabići, Osipići, Vlašić, Stancija Brčevac i Stancija Kumparička; Peruškima Išići, Marusi, Stancija Peruško i Stancija Škabić; Malim Vareškima Jovići i Verlići; Prodolu Prodol Bivio i Stara Stancija; Šegotićima turističko naselje Duga Uvala; Filipani Balići i Taškerovi dvori; Divšićima Cetinići, Matelići, Negričani, Kužinići, Boduleri, Stancija Celija i Ferlini; Orbanićima Kuftići i Livovići; Pinezićima Stancija Zenzerović; Šarićima Krvavići i Marovići; Marčani Čalićovi dvori, Vidasovi dvori, Tronovi dvori, Križančevi dvori, Galantovi dvori, Šantini (Tandarelovi) dvori, Pločevi dvori, Pecinovi dvori, Kavrančevi dvori, Kabolovi dvori, Mitrovi dvori, Drakarovi dvori, Pavini dvori, Stancija Karbunera, Pušarovi dvori, Belasovi dvori, Catela, Paužinka, Ljubićeva stancija, Matišini dvori, Kapovi dvori i Sansovi dvori, Šetepanovi dvori; Bićićovi dvori, Cebovi dvori, Dragešićevi (Rokovi) dvori, Drakarovi dvori (Viškovići), Fuminovi dvori, Gržinovi dvori, Karičovi dvori, Karlinovi dvori, Kosiranićovi dvori, Vidasovi (Kućarovi, Šiljanovi) dvori, Marangunovi dvori, Martinolićovi dvori, Matijovi dvori, Pikutarovi dvori, Pudinovi dvori, Seksanovi dvori, Stancija Pletikos, Ševerinov dvor i Tukljanovi dvori; Loboriki Radeki Polje, Radeki Glavica, Stancija Peličeti, Stancija Žmak i Stancija Kampi (potonje se dvije stancije danas u općinskom statutu navode kao Valtursko Polje).

Općinsko je područje samoupravno organizirano u sedam mjesnih odbora: Divšići, Hreljići (sjedište je u Kujićima), Krnica, Loborika, Marčana, Rakalj i Vareški (sjedište je u Malim Vareškima).

U marčanskom priobalju izgrađen je posljednjih desetljeća iznimno velik broj, najveći u Istri, bespravnih objekata, uglavnom vikendaških kućica, čime je to područje i krajobrazno devastirano.

Grb Općine Marčana je u obliku štita podijeljenog kosom srebrnom (bijelom) gredom tako da je u gornjem dijelu plave, a u donjem zelene boje. Uglavnom se rabi oivičen srebrnim (bijelim) rubom i zlatnim (žutim) graničicama lovora. Zastava je svijetlo plava s grbom (bez lovorovih grančica) u sredini.

Dan Općine Marčana obilježava se 14. travnja.

http://www.marcana.hr/

http://www.marcana.info/