Biciklizam, sport. grana koja obuhvaća različite načine vožnje i natjecanja biciklom te vožnju u rekreativne svrhe. Najvažnija su biciklistička natjecanja cestovne utrke (jednodnevna, etapna, kružna, na vrijeme, štafetna, brdska; tu se ubrajaju i terenske utrke – kros i orijentacijska biciklistička utrka) i utrke na trkalištima (brzinska vožnja na 1000 m, dohvatna vožnja i dr).

U Istri se b. počeo razvijati potkraj XIX. st., s dolaskom biciklista iz drugih dijelova Austro-Ugarske. Prvi biciklistički klub, Veloce club Polese, osnovan je 11. XI. 1896. Ubrzo nakon toga priređene su prve utrke od Pule do Pazina, a 1899. otvoreno je biciklističko trkalište na mjestu današnje pulske gimnazije (staza dužine 333 m, 1200 gledatelja na drvenim tribinama). B. je tada u usponu, istar. cestama voze biciklisti iz cijele Europe, a staze su upisane u turist. vodiče. Guido Sambo iz Pule postao je jednim od najpoznatijih biciklista u Monarhiji. Između I. i II. svj. rata b. nije imao većega značenja; 1939. u Istri je poznati biciklist Giovanni Sironi. Veloce club Polese djelovao je do II. svj. rata, a odmah nakon njegova završetka osnovan je biciklistički odjel pri Unione sportiva operaia. God. 1947. organizirana je utrka Slobodna Istra, duljine 150 km, 1948. doajen biciklizma Edoardo Rajković, tijekom karijere i savezni kapetan reprezentacije Jugoslavije, pokrenuo je međunar. juniorsku etapnu utrku Kroz Istru, natjecanje koje je postalo dio tradicije istar. biciklizma, a od 2003. nalazi se u kalendaru Svjetskoga kupa. U drugoj pol. XX. st. b. postaje sve popularnijim, a među mnogobrojnim vozačima koji su osvajali prvenstva Jugoslavije ističu se Nevio Valčić, Cvjetko Bilić i Bruno Bulić. N. Valčić pobijedio je 1958. u utrci Kroz Jugoslaviju, a tri je puta osvajao drugo mjesto. Četiri je puta pobijedio u utrci Jadranska magistrala, isto toliko puta bio drž. prvak (jednom juniorski i tri puta seniorski), 1953. pobijedio je u utrci Kroz Istru, a 1960. bio je 12. na OI u Rimu. C. Bilić bio je po svim rezultatskim pokazateljima najbolji biciklist u povijesti Jugoslavije. Iz mnoštva iznimnih rezultata izdvajaju se dvije pobjede u utrci Kroz Jugoslaviju (1965., 1971), jedna u utrci Alpe Adria (1972), tri pobjede u utrci Kroz Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju, te pobjede u utrkama u Alžiru i Austriji. U njegovoj je karijeri najveća pobjeda bila u utrci Gran premio di liberazione u Italiji 1974. Bio je šesti na Tour de l’Avenire; sudjelovao je na OI u Münchenu i Mexicu kao biciklist, te u Seoulu kao savezni kapetan i trener. B. Bulić pobjednik je nekoliko velikih utrka: Kroz Istru, Kroz Jugoslaviju, Jadranska magistrala, Giro del Friuli, a u karijeri ima sveukupno 63 pobjede. Nastupio je na OI u Moskvi (8. mjesto) i Los Angelesu (9. na 100 km u ekipnoj vožnji), osvojio je srebrnu i brončanu medalju na Mediteranskim igrama u Splitu (1979) i Casablanci (1983), a u ekipnoj je konkurenciji dvaput osvojio prvenstvo Balkana. God. 1986. nastupio je na Giro d’Italia, gdje je bio 25. u ukupnom poretku. Nakon njega Istra je imala mnogo dobrih biciklista, a najbolji je rezultat ostvario Pazinac Martin Čotar 1999., kada je osvojio naslov prvaka Europe u kategoriji do 23 god., u vožnji na kronometar. U Istri se održava više utrka: Kroz Istru, Parenzana, Trofej Plava laguna, GP »Istra«, Premantura open i dr. Jedna od najznačajnijih svj. utrka, Giro d’Italia, prošla je Istrom 2004 (u međuratnom razdoblju 1922., 1924. i 1940). Danas su u cestovnom biciklizmu aktivna četiri kluba, koja postižu vrlo dobre rezultate na drž. razini: Pula, Loborika, Kršan i Puris-Kamen. Popularnost biciklizma raste, a za rekreativce su uređene mnogobrojne staze.