Bezjaki (Bezaki), etnonim koji se u užem smislu i osobito do pol. XX.st. odnosi na stanovnike Žminjštine, ali zahvaća i neka sela južno od Pazina. Bezjački se identitet formira ponajprije u odnosu na susjedne Vlahe. Oblikovanje dvaju kolektivnih identiteta svoje začetke ima u migracijskim kretanjima, posebno izraženima u XVI. i XVII.st. Znatan kult. utjecaj Vlaha, kao novonaseljenoga stanovništva, imao je za posljedicu isticanje niza kult. različitosti, a onda i nastanak dviju subetničkih skupina prema prostiranju i sadržaju sličnih onima koje postoje još u XX.st.

Bezjački se identitet nasuprot vlaškom ponajprije očituje u govornim razlikama: npr. zač i ja na Bezačiji prema zašto i da na Vlašiji (čakavsko narječje u Istri). Budući da se na Žminjštini granica Bezjaka i Vlaha poklapa s protezanjem nekadašnje austrijsko-mlet. granice, reminiscencije na to razdoblje predstavljaju jedno od obilježja dvaju identiteta. Dodatni su razlikovni element stereotipi o Bezjakima kao mirnijima i ponešto naivnijima, te o Vlasima kao prodornijima i agresivnijima. U sr. Istri čak. stanovništvo sela (npr. Kašćerga i Zamask) koja su se nalazila na austr. strani granice Bezjakima naziva stanovnike susjednih sela oko Vrha, koja su se nalazila pod mletačkom upravom i u kojima se govori čakavsko-kajk. idiomom. Izvan Istre etnonim Bezjaci označuje kajkavce između Drave i Save, stanovnike nekih naselja uz Kupu i Dobru te nositelje slov. i furlanskih idioma uz slovensko-tal. granicu.