Mužina, Mate (lat. Musina, Matthaeus), svećenik, rodoljub i kulturno-politički djelatnik (Mužini kraj Žminja, 1801. - ?, 1878.).

Bio je dugogodišnji župnik u Vranji te od 1863. do 1867. župnik u Zarečju.

Zauzimao se da Pazin postane kulturno središte istarskih Hrvata. S tom je namjerom u ime istarskih svećenika (30.XI.1857.) pisao tršćansko-koparskom biskupu Bartulu Legatu obrazlagajući važnost osnivanja sjemeništa u Pazinu, a ne u Kopru, kako je bilo planirano. Za Mužinu je Pazin bio prikladniji jer se tu, uz njemački i talijanski jezik, učio i ilirski ili hrvatski jezik, a i geografski položaj je povoljniji jer je Kopar za većinu budućih sjemeništaraca bio stvarno i psihološki daleko. Na to je pismo biskup Legat odgovorio kako će sve poduzeti da se uvaže želje istarskih svećenika. Nakon što je Mužina pročitao biskupov odgovor, svećenici koji su bili prisutni na jednom prijateljskom sastanku (24.VII.1858.) odlučili su darovati svaki po 1000 forinti (za to vrijeme pozamašnu svotu) za novo sjemenište u Pazinu.

Mužina se dopisivao i s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim te mu slao glagoljske natpise i stare listine koje je sakupljao. O arheološkim i povijesnim pitanjima surađivao je s Carlom De Franceschijem i Pietrom Kandlerom. Kandleru je poslao i latinični kameni natpis koji je potom tršćanski povjesničar proučio i pomoću njega analizirao povijest dijela sjeveroistočne Istre - mjesta otkud je taj arheološki nalaz potjecao (područje župe Vranja). O tome svjedoči Kandlerovo pismo "Al molto reverendo Signore Don Matteo Musina, parroco di Vragna", objavljeno u listu L'Istria (I, 3, 10. 2. 1846.).

*rad je nastao u sklopu natječaja "Srednjoškolci kreiraju Istrapediju - 200. godišnjica od rođenja Jurja Dobrile i 100. godišnjica skladanja himne Krasna zemljo"