Benussi, Bernardo

Benussi, Bernardo, povjesničar (Rovinj, 10.I.1846. – Trst, 18.III.1929.). Pohađao je nadbiskupsko sjemenište u Udinama, potom nastavio školovanje u Kopru. Nakon mature, 1864. upisao je pravo na Sveučilištu u Padovi, a zatim i studij povijesnih i društvenih znanosti u Beču i Grazu. U Grazu je 1869. stekao diplomu učitelja povijesti i zemljopisa, dvije godine poslije i filozofije. Počeo je predavati u gimnaziji u Kopru (1869.), no budući da nije potvrđen za predavača, 1874. odlazi u Trst, gdje djeluje kao gimnazijski profesor, zatim ravnatelj Ženske gimnazije, da bi na kraju (do 1920.) u Višoj trgovačkoj školi predavao filozofiju, pedagogiju, ekonomsku geografiju i povijest trgovine.

Bio je počasni predsjednik tršćanske ustanove Università Popolare di Trieste, 1909.–13., i Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, 1899.–1925. Već 1872. u zborniku koparske gimnazije napisao je prikaz istarske povijesti do rimske vladavine, naglasivši da povijest poluotoka nije moguće napisati bez prethodnoga prikupljanja arhivske građe i analize povijesnih vrela. Za školsku je uporabu 1874. sastavio zemljopisno-povijesno-statistički priručnik o kraju koji će 1903. dobiti naziv Julijska regija (Regione Giulia). Pretiskivano i dopunjavano, to je djelo (sve do 1919) bilo najcjelovitiji pregled podataka o sjevernojadranskome prostoru. Arhivska istraživanja i suradnja s časopisima Archeografo Triestino, gdje je objavljivao priloge o antičkoj povijesti, i Atti e Memorie označuju njegov zaokret prema medievalistici. Učenik i sljedbenik historiografske škole Beča i Graza, Benussi je polazio od individualiziranja odrednica političke, pravne, gospodarske, etičke i kulturne povijesti pojedinih areala i razdoblja da bi nakon prikupljanja građe i njezine analize, pristupio sintezi. Po tome modelu nastalo je djelo Storia documentata di Rovigno (1888.). Dva Benussijeva potonja rada – Pola nelle sue istituzioni municipali dal 1797 al 1918 (1923.) i Pola nelle sue istituzioni municipali sino al 1797 (1924.) – objedinjena su u hrvatskom prijevodu pod naslovom Povijest Pule u svjetlu municipalnih ustanova do 1918. godine (2002.). Bogat je podatcima i pregled istarske povijesti L’Istria nei suoi due millenni di storia (1924.). U tim radovima Benussi nastoji uobličiti tezu o povijesnom kontinuitetu rimske, bizantske, srednjovjekovne feudalne i mletačke vladavine nad Istrom i njezinim gradovima, tj. o dominantnoj ulozi romanske i venetske kulture. I ostali Benussijevi radovi otkrivaju poneki segment istarske prošlosti, primjerice statut Pule s komentarom, pabirci iz matičnih knjiga o pučanstvu toga grada, tekstovi rovinjskih kronika, prikazi starije povijesti Poreča, prilog o 1848. u Istri, rad o Puli 1918., o Trsatu, o feudima puljskih biskupa na Kvarneru, o ulozi Tomasa Lucianija u istarskoj historiografiji itd. Benussi je 1871.–1928. objavio 61 rad te ostavio podatke o povijesti, horografiji, statistici, klimi, institucijama, statutima, javnom životu, običajima, kulturi, crkvama i religijskom životu. Djela, historiografski vrlo značajna, odražavaju onodobno istarsko političko-ideološko ozračje. Štiteći talijanske interese, Benussi je otvoreno politički polemizirao s ideološkim suparnicima (npr. s monsinjorom Franom Volarićem u časopisu Atti e Memorie 1893. oko uporabe hrvatskog jezika u crkvenoj liturgiji). Svojim je tezama više nalik Carlu Combiju i Gian Rinaldu Carliju negoli austrofilskom Pietru Kandleru, kojega je uzeo u obranu poslije njegove smrti. Nakon 1918. odbio je fašističke ideje te ostao vjeran Risorgimentu i idejama talijanskog građanskoga liberalizma s nacionalnim i nacionalističkim sastavnicama. O 150. obljetnici rođenja 1996. na rodnu mu je kuću postavljena spomen-ploča, njegovo ime nosi rovinjska talijanska osnovna škola te ulice u Rovinju i Trstu. 

LIT.: G. Quarantotto, Bernardo Benussi. Discorso commemorativo, AMSI, 1929, 41 (u dodatku: Bibliografia degli scritti a stampa di Bernardo Benussi); G. Cervani, Bernardo Benussi nel quadro della storiografia liberal-nazionale italiana in Istria alla fine dell'Ottocento, u: Storia documentata di Rovigno, Trieste 1977.

Miroslav Bertoša, Istarska enciklopedija

Posljednja promjena: 26. 1. 2019., ur.