Parkovi grada Pule

Parkovi grada Pule, 13 gradskih parkova na području grada Pule od kojih svaki ima svoju priču.

Park pod Arenom proteže se na površini od 3300 m², a nastao je tridesetih godina XX. st. na mjestu dotadašnjeg vojnog skladišta namijenjenog prvotno potrebama austrougarske, a zatim i talijanske vojske. Nalazi se na blagoj padini ispod Arene, a obiluje maćuhicama, begonijama i petunijama.

Park Valerija nastao je 1893. godine i bio je vrhunac parkovne umjetnosti tog doba. Trokutastog je oblika i smješten podno Arene. Staze su mu pravilne, a krasi ga zbirka topijarno šišanih geometrijskih oblika od lovora, bekovine, šišmira, kalina. Dobio je naziv u spomen na kraljicu Valeriju, a za talijanske vladavine nosio je naziv princa Umberta.

Park Franje Josipa I. nastao je na površini od 8000 m² u drugoj polovici XIX. st. kao Gradski park u čijoj je blizini početkom XX. st. niknuo hotel Riviera. U drugoj polovici XX. st. u parku je izgrađena fontana čiji je rub istaknut nizom prirodnih istarskih oblutaka. Rubno uz park, prema pulskoj rivi izdižu se primjerci kanarske palme.

Park kralja Zvonimira trapeznog je oblika na površini od oko 4000 m², u blizini hotela Riviere čije je ime neko vrijeme i nosio. Stazama je povezan s parkom Franje Josipa I.

Titov park dovršen je 1953. godine. U prednjem dijelu parka dominira spomenik palim borcima iz 1957. godine, djelo Vanje Radauša. Osim alepskih borova krase ga grmovi suručice, tamarike, oleandra, a maketa Pule u bronci olakšava orijentaciju pri obilasku grada.

Park Petra Krešimira IV. podignut je 1953. godine na površini od 3380 m². Ubrzo je izgrađena fontana od prirodnog istarskog kamena kao simbol dovođenja pitke vode u Pulu s izvora doline Raše. U parku je i osmerokutni rimski mauzolej iz I. st. građen na području rimske nekropole. Parkom dominira stablo atlaskog cedra pravilne krošnje i debla.

Park mladenaca nastao je sredinom XX. st. u neposrednoj blizini Augustovog hrama. Skrivena rasvjeta u podnožju vitkih stabala čempresa daje mu posebnu draž u noćnim satima.

Park grada Graza podignut je polovicom XX. st. u strogom centru Pule na ruševinama zgrada koje su srušene u bombardiranju pa je njegova podloga nekvalitetna. Krase ga arheološki eksponati zbog kojih je u početku nosio naziv Arheološki park. U središtu parka je skupina crnika i samonikla smokva.

Park Monte Zaro najveći je pulski park na površini od 29000 m². Podignut je 1871. godine na brežuljku ispod i oko Hidrografskog instituta sa Zvjezdarnicom. U središtu parka bio je 1877. postavljen spomenik admiralu Tegetthoffu koji je 1920. srušen i na njegovom mjestu su Talijani izgradili vodoskok.

Huguesov park predstavlja jedinu zelenu oazu bliže centru grada. Pravokutnog je oblika i površine od 3000 m². U parku se nalazi spomenik Nikole Tesle.

Mornarički park  prvotno je nazvan Maksimilijanov park podignut 1863. godine kada je imao 32 parkovne površine i dva vodoskoka uz plinsku rasvjetu i klupe. Do 1914. godine u njemu su zasađene 63 različite biljne vrste, a iste je godine i dobio svoj sadašnji naziv, Mornarički park. Najstariji je pulski park.

Mornaričko groblje bivše austrougarsko C. i k. mornaričko groblje (K. u. k. Marinefriedhof), otvoreno 1862. nedaleko od uvale Valkane. Za njegovo je uređenje Ministarstvo mornarice kupilo 4000 m2 zemljišta. Prva su se pokapanja obavljala u skupne grobnice, a 1870. zbog higijenskih je razloga odobreno pojedinačno pokapanje.

Šijanska šuma (služb. Park šuma Šijana, njem. Kaiserwald), popularno okupljalište Puljana za rekreaciju i razonodu. Smještena dva kilometra od centra grada, u njezinom središnjem dijelu se nalazi uređena trim staza te zabavni sadržaji za djecu, zbog čega uživa i status parka.

 

LIT.: T. Mandić Bulić, Parkovi grada Pule, MARA, Pula, 2005.

I. Subotić

 

*rad je nastao u sklopu radionica uređivanja Istrapedije i Kulturistre)

http://www.pulainfo.hr/hr/kamo-ici/pulski-parkovi/35/setnja-kroz-pulske-parkove/259/