Batvači

Batvači, zaselak na Vodnjanštini kraj Peroja (44°59′N; 13°48′E). Nalazi se na lokalnoj cesti Peroj–Golubovo, na 51m nadm. vis. Od 1948. dio je naselja Gajana. Stanovništvo se ugl. bavi tradicionalnim poljodjelstvom. Na osami nedaleko od zaselka nalazi se velika trobrodna crkva sv. Foške, s upisanim četvrtastim apsidama koje trompom prelaze u polukrug kalote.

Brodovi su odijeljeni dvama parovima debelih zidanih stupova i parom četvrtastih pilastara. Pregradnjom u XVII–XVIII.st. povišeni su bočni brodovi i preuređeno je pročelje. Restauracijom 1998–99. krovovi bočnih lađa sniženi su na izvornu visinu, čime je crkvi vraćena bazilikalna prostornost i osvjetljenje. Arheol. istraživanjem utvrđeno je da je sadašnji pod viši od izvornoga i da su djelomice očuvana sva tri izvorna oltara s pripadajućim kamenim menzama (B. Marušić). Na gl. pročelju očuvani su ostatci središnje bifore (obnovljena 2003) i dvostruka lebdeća slijepa arkada iznad nje; začelje ima niz lebdećih slijepih arkada ispod zabata. U unutrašnjosti na visokom zidu ponad trijumfalnoga luka velika je zidna slika s prikazom Uzašašća (Krist na prijestolju u mandorli, koju nose četiri anđela; u donjem dijelu šest apostola prati ulazak Krista u nebo; s gornje je strane kompozicija obrubljena širokom bordurom s pleternim motivom); najljepši je primjer romaničkoga slikarstva u Istri u prvoj pol. XII.st. Ostatci fresaka nalaze se i u gornjim dijelovima apside (Bogorodica na prijestolju). Rustični i arhaični arhit. oblici crkve i pretpostavka o njezinu naknadnom povišenju naveli su istraživače na dataciju u ranosrednjovj. razdoblje (VII.st.), ali je crkva vjerojatno izgrađena potkraj XI. ili poč. XII.st., neposredno prije nego što je nastala zidna slika, o čemu svjedoči oblik bifore i slijepe arkade. Ispred crkve dograđena je velika lopica za hodočasnike sa zidanom arkaturom (XVI–XVII.st.); krov lopice demontiran je nakon II. svj. rata. U okolici su mnogobrojni kažuni, od kojih su neki većih dimenzija od uobičajenih.

LIT.: B. Fučić, Sveta Foška kod Peroja, Bulletin JAZU, 1963, 1–3; isti, Istarske freske, Zagreb 1963; B. Marušić, Istarska grupa spomenika sakralne arhitekture s upisanom apsidom, Histria archaeologica, 1974, 1–2.
I. Matejčić