Mušmula

Mušmula (Mespilus germanica), drvo ili grm koji raste u visinu do nekoliko metara. Ova listopadna biljna vrsta ponekad ima bodljikavo granje, a u Istri raste u okolici Kopra, Pirana, Strunjana, Marčane, Pule te u Šijanskoj šumi. Sadi se i kao ukrasna biljka pa je se može zapaziti unutar samih gradova, uglavnom po vrtovima privatnih kuća. U Istru je donijeta još u antici od strane Rimljana.

Cvate u svibnju i lipnju, kada daje bijele dvospolne cvjetove koji imaju veliki tučak te ih oprašuju pčele. Plod zrije u listopadu i studenom, ima brašnast slatkasto-kiselkasti okus, te kao svjež nije jestiv, već se odlaže na slamu kako bi dozrio. Oblik mu je ovalan, pri vrhu spljošten, ima boju hrđe, a kora mu je blago dlakava u kojoj se nalazi nekoliko velikih sjemenki. Zreli plod nije težak za želudac, pa se preporuča osobama koje imaju problema s probavom, dok je izgnječen te u kombinaciji sa šećerom i šlagom izvrsna slastica, no teže probavljiva. Koristi se i kao dodatak džemovima i marmeladama, a od njih se dobivaju i rakija i vino. Mušmule su vrlo zdrave, te koriste posebno kod problema probavnog trakta. Pune su organskim kiselinama, vitaminom P i taninom. Na istromletačkom dijalektu se naziva nespoler, istriotskom nispulier (plod nispula), a na čakavskom nešpula. U Istri raste i takozvana Japanska nešpula (Eriobotrsa japonica), koja osim velikih sjemenki nema gotovo ništa s domaćom vrstom.

LIT.: Claudio Pericin, Divlje voće: male šumske slasti, Jurina i Franina, svezak 58, 1994., 77.
U.