Hrvatȉca, istarska autohtona crna sorta vinove loze i najvjerojatnije istarski endem.

Odlikuje se snažnim trsom, debelom rozgvom i bujnom vegetacijom. Grozd je valjkast i piramidalan, težine 150-300 grama, s velikim okruglim plavim bobicama, osrednje čvrstoće mesa i bezbojna soka neutralnog okusa i mirisa. List je trodijelan ili peterodijelan, srednje veličine i širine, s dugačkom peteljkom. Lice mu je golo i tamnozeleno, a naličje svjetlije.

Hrvatica je osjetljiva na sunce, pa grozdovi moraju biti zaštićeni lišćem. Dozrijeva u drugoj polovici rujna i vrlo je rodna. Grožđe je osrednje ali specifične kakvoće, a vino koje daje boje je trešnje, lagano (oko 11 volumnih postotaka alkohola), nježno, fina okusa i mirisa. Hrvatica voli dublje i plodne propusne crvenice u sjeverozapadnoj Istri, gdje je najraširenija i postiže najbolje rezultate.

U Istri i sjevernoj Italiji naziva se još i croatizza, karbonera, corbina, cervina i dr.

Dobro uspijeva na dugom i kratkom rezu srednje visokih uzgojnih oblika.

Zbog ljupkosti vina koje daje, u Istri je u prošlosti bila značajna u mješavini crnih sorti, dok je posljednjih desetljeća zanemarivana. Premda ima interesa za sadnju, zbog nepostojanja sadnoga materijala znatnije se ne širi. Uvrštena je u preporučene kultivare u svim vinogorjima Istre i Hrvatskoga primorja, pa će u budućnosti njezin uzgoj vjerojatno postati rašireniji.