Ljetnikovac pićanskih biskupa

Ljetnikovac pićanskih biskupa smješten je u samom središtu Gračišća. Od ljetne rezidencije pićanskih biskupa sačuvana je kapela sv. Antuna Padovanskog, koju je 1381. godine izgradio majstor Almerigo, a 1486. godine obnovio pićanski biskup Paskazije, rodom iz Gračišća. Sačuvani toranj i prolaz te kapela sv. Ante Padovanskog funkcioniraju kao jedinstven objekt.

Biskupski dvor dao je porušiti 1570. godine pazinski zapovjednik Areardi kako bi se sagradila kašća - skladište za prikupljanje žita, crkvene desetine. Kapela, toranj i predvorje građeni su od sivog kamena vapnenca pravilno oblikovanih i poslaganih u pravilne pojaseve iste širine. Sjeverni zid tornja te vanjska strana sjeverozapadnog zida predvorja građeni su od grubo klesanog kamena lomljenca povezanog žbukom. Južno pročelje građevine u svom istočnom dijelu krase dva prozora, šiljastog luka s mrežištem dok zapadni dio građevine ima široki prolaz nadsvođen segmentnim lukom iznad kojeg je s jedne strane kvadratična bifora šiljasto lučno završena a s druge strane ploča s latinskim nazivom i grbom biskupa Paskazija. Jednobrodna građevina u tlocrtu je pravokutnog oblika. Svod crkve je bačvast sa šiljastim susvodnicima, po kojem je razapeta dekorativna mreža rebara s rombnim i romboidnim poljima u tri jarma. Apsida crkve povišena je za jednu stubu, ima zvjezdasti svod a od lađe crkve odvojena je nisko segmentiranim trijumfalnim lukom. Svod apside konstruiran je kao pravilna osmerokraka zvijezda. Zidovi lađe podijeljeni su okomito s po dva polustupa, pri samom vrhu sa skošenim bazama. Prilikom obnove kapele otkrivena su dva posvetna križa različitog oblika oslikani crvenom bojom te glagoljski natpis slijedećeg sadržaja: Pop Bartv(a)l ...rekoh mašu Žv(anu...);Juri Badenko 1540. totu biše.(15.-16.) U apsidi kapele nalazi se kameni barokni oltar s palom sv. Antuna Padovanskog a sa strane marmoriranog retabla kameni su kipovi sv. Sebastijana i sv. Franje. Ljetnikovac pićanskih biskupa ili bolje reći ono što je ostalo od njega dominira trgom. Prolaz služi kao komunikacija sve do današnjih dana između sjevernog i južnog dijela Gračišća.

LIT: Josip Šiklić, Crkve u Gračišću, Gračaški zbornik, 2002., 168-169.

U.