Aachenski mir 812.

Aachenski mir 812., mirovni ugovor između franačkoga cara Karla Velikoga i bizantskog cara Mihovila I. Rangabe, sklopljen u Karlovu stolnome gradu Aachenu. Slijedio je nakon više franačko-bizantskih sukoba u kojima su Franci ušli u dio srednje Italije, Furlaniju, Mletke, Hrvatsku između Raše i Cetine te, pobijedivši Avare, u Panoniju.

Istrom su zavladali već 788., podložili je italskom kralju Pipinu i počeli u njoj uvoditi feudalne odnose (Rižanska skupština). Bizant je, nakon dugotrajnih pregovora, priznao Karla carem (iako ga nije izrijekom priznao i rimskim carem, držeći da naslov βασιλεύς ῥωμαίων pripada jedino bizantskom caru) te mu prepustio Istru, Dalmatinsku i Posavsku Hrvatsku, a Karlo je vratio Bizantu Mletke i primorski dio Dalmacije s gradovima. Time je Istra i formalno postala dijelom Franačkoga Carstva. Pregovori o točnom razgraničenju vođeni naknadno u Aachenu 817., potom u Ingelheimu, nisu uspjeli.

LIT.: D. Gruber i V. Spinčić, Povijest Istre i Narodni preporod u Istri, Zagreb 1924; J. Calmette, Charlemagne, Paris 1951; G. Ostrogorski, Povijest Bizanta, Zagreb 2002.
Đurđica Križman-Zorić, Istarska enciklopedija
Posljednja promjena: 2. 5. 2005., IE