Biljni svijet u Istri

Istarski poluotok obiluje raznim biljnim vrstama koje se u prirodi pojavljuju ovisno o godišnjem dobu. Najjači je cvat u proljeće kada istarska makija osobito buja duž zapadne obale od Rovinja do Pule, posebno na Brijunima, dok je nešto slabije zastupljena u okolici Poreča i Vrsara kao i oko Limskog kanala. U okolici Rovinja može se naći rijetka pasja loćika (Theligonum cynocrambe), a na rtu Kamenjak makija je zaista raskošna. Livade opisuju mačići (Gladiolus illyricus), šumarice (Anemone hortensis), presličice (Muscari neglectum), žuti lan (Linum nodiflorum) i mnoge druge biljke.

U proljeće su česte i divlje orhideje, a najbrojnije su kokica (Ophrys), kaćun (Orchis), kukavica (Serapias). Šijanska šuma u Puli bogata je ljubičicama (Viola odorata) i ciklamama (Cyclamen repandum). Na drugoj obali Istre, kod Plomina, cvjeta blijedoružičasta ljubičina (Mattiola incana), a nešto kasnije i istarski zvončić (Campanula fenestrellata subsp. istriaca). Na zidovima kuća na cesti od Labina prema Skitači mogu se primijetiti bujni grmovi crvene ostrugice ili đenerali (Centranthus  ruber).  Na lovranskoj obali bujan je zimzeleni lovor po kojem je gradić i dobio ime.  Crnika je sve rjeđa kako se udaljava od obale, a sve je češći medunac (Quercus pubescens). Uz put mogu se pronaći drijen (Cornus mas), rašeljka (Prunus mahaleb) i trnina (Prunus spinosa). U šumama se nalaze blijedoplavi zimzelen (Vinca minor), jetrenka (Hepatica nobilis), dvolisni procjepak (Scilla bifolia), bljušt (Tamus communis) i drugi. Visibabe (Galanthus nivalis) se nalaze u udolinama uz žuti jaglac (Primula acaulis), blijedožutu devetolisnu režuhu (Dentaria enneaphyllos) i ostale vrste. Šume u okolici Dvigrada, Pazina i Motovuna bogate su velikim kaćunom (Orchis militaris), dok u Motovunskoj šumi rastu poznati i cijenjeni tartufi, a prevladava hrast lužnjak (Quercus robur), brijest (Ulmus campestris) i jasen (Fraxinus ornus). Ćićarija obiluje žutim jaglacima (Primula veris, P. acaulis), a u sjenovitim mjestima ima i šumarica (Anemone nemorosa, A. ranuncoloides) i velikih božura (Paeonia officinalis), te rijetkih đurđica (Convallaria maialis). Na livadama uz rubove šuma na Učki niču šafrani, a tlo je pogodno i za rijetko cvijeće kao što je pasji zub (Erythronium dens canis), blijedoplavo zvonce (Edraianthus tenuifolius). U ljetnim mjesecima morsku obalu ukrašavaju mrižice (Limonium cancellatum), petrovac (Crithmum maritimum), morski pelin (Artemisia caerulescens), grmolika (Arthrocnemum fruticosum), solnjača (Salsola soda) i pepeljuga (Artiplex portulacoides). Duž obale između Rovinja i Pule pa čak i plaže cvjeta luk (Allium commutatum), dok se karanfile (Dianthus ciliatus) nalazi duž cijele obale od Pule do Novigrada. U unutrašnjosti poluotoka kod Pazina može se sresti rijetka biljka, veliki kravljak (Carlina Utzka). Na Učki se može naći Tommasinijev zvončić (Campanula tommasiniana) koji raste samo u Istri uz još dva endemska zvončića (C. marchesetti i C. justiniana). Tijekom jesenskih mjeseci Istrom prevladavaju koromačnice, posebno Tomasinijevo devesilje (Seseli tommasini). Prema središnjoj Istri ističu se grmovi rujevine (Cotinus coggygria), te na livadama i u šumama mrazovci (Colchicum autumnale). Visoravni Ćićarije cvjeta rijetki otrovni jedić (Aconitum anthora). Zimsko vrijeme ne obiluje rascvjetalim biljkama no ipak se mogu naći tratinčice (Bellis pevennis, B. sylvestris), a u sredozemnoj makiji ističe se i borovica. To je vrijeme kada cvjeta istarski kukurijek (Helleborus multifidus subs. istriacus), a pred proljeće na livadama se pojavljuju zlatice (Ranunculus ficaria), mala kamenika (Saxifraga tridactyles) i druge vrste. Jadranske gromotulje (Alyssum leucadeum) javlja se uz Limski zaljev, dok u središnjoj Istri niču šafrani (Crocus reticulatus).

LIT: Claudio Pericin, Zanosan svijet cvijeća u Istri, Franina i Jurina, 2007., 218-225.
U.