Narodni dom u Buzetu

Izgrađen 1907. godine na Narodnoj poljani pokraj starog grada u Buzetu. Od početka ima značaj kulturnog i prosvjetnog središta Buzeštine, a u razdoblju do pada talijanske uprave i važno političko značenje. Njegova izgradnja smatra se vrhuncem hrvatskog narodnog preporoda u Istri, a spadao je među pet domova  koji su imali utjecaj na širu okolicu.

Ujedinio je gotovo sve udruge i organizacije koje su na ovaj ili onaj način imale preporodni karakter poput Općinskog glavarstva, Štedionice i posujilnice te Hrvatskog sokola pod kojim je djelovala i Sokolska glazba. U zgradi Doma postojali su prostori za gostionicu, plesnu dvoranu s pozornicom, prenoćište, radne prostorije i podrum, a od 1910. godine im se pridružuje Hrvatska čitaonica koja kasnije prerasta u Pučku knjižnicu. Na taj se način ostvaruje jedna cjelina u kojoj ova ustanova postaje predvodnikom svih kulturnih zbivanja. Organizira se pjevački zbor, dramska družina, tamburaški orkestar, predavanja za seljake, opismenjavanje stanovništva, izleti, maškare, dočeci nove godine, koncerti, priredbe, igrokazi, plesne zabave, narodna veselja, tombole i drugo. Danas je u Narodnom domu u Buzetu sjedište Pučkog otvorenog učilišta „Augustin Vivoda" te Narodna knjižnica, a u glavnoj dvorani priređuju se kino projekcije, kazališni i glazbeni programi, politički skupovi te razne druge svečanosti. U sklopu zgrade nalazi se i manja dvorana - Vijećnica, u kojoj se priređuju skupovi za manje ljudi, poput raznih promocija i drugih sadržaja.

LIT.: Miroslav Sinčić, Stoljeće narodnog doma u Buzetu, Franina i Jurina, 2007., 58-61.
U.