Pulska šetališta

Nekoliko je frekventnih mjesta u najvećem istarskom gradu kojima Puljani i njihovi gosti najčešće uživaju u šetnjama i druženju.

Giardini

Na Giardinima, nekadašnjem Korzu - imenu kojim se i danas koriste građani Pule, početkom 20. stoljeća zasađeno je stotinjak mladica ladonje u 4 reda, pa su tim činom uz samu lokaciju ulice postavljeni temelji njezine profilacije u glavnu gradsku šetnicu. Ostala je to i danas, kada su stabla već izrasla dovoljno da pružaju hlad prolaznicima. Svoj moderni urbani karakter Pula je počela graditi nakon što je proglašena glavnom ratnom lukom Austro-Ugarske Monarhije sredinom 19. stoljeća, pa su uvedeni i novi sadržaji u gradu, poput javnog gradskog prijevoza - tramvaja, čija je jedna od linija prolazila upravo Korzom. Uz cestu i uz šetalište bili su postavljeni lampioni, koji su činili javnu gradsku rasvjetu pa je takav prizor pružao romantični ugođaj. Pod krošnjama stoljetnih ladonja svoje su mjesto pronašli ugostiteljski objekti, te na taj način Giardini, baš kao nekad, postaju popularno sastajalište. Ladonje danas dosežu visinu od oko 15 metara, a preživjelo ih je od početnog broja oko 80, i čine glavnu zelenu oazu u centru grada. Od početka, ova je gradska šetnica bila mjesto održavanja raznih manifestacija, poput koncerata, predstava i drugih društvenih događanja.

Flanatička ulica

Ova ulica kroz režime nije često mijenjala imena. U vrijeme Austro-Ugarske zvala se Flanaticstrasse, pod Italijom Via Flanatica te u socijalističkoj Jugoslaviji Lenjinova. Bez obzira na to, nije se zaobilazila kada su upitanju šetnje Pulom. Sve do kraja 20. stoljeća tamo su stajala dva drvoreda Kalina, koji su uklonjeni zbog sušenja i starosti, posljednji od njih 1991. godine. Kao zamjena, 1994. godine na njihovom je mjestu zasađeno 15 mladih stabala Judinog drva, nakon rekonstrukcije tadašnje, još uvijek Lenjinove ulice. U sklopu radova je komplet popločana, te su postavljene košare za smeće i štitnici koji su ove mladice štitili od raznih oštećenja. Ova je ulica vjerojatno najfrekventnija u gradu, zbog velikog broja ugostiteljskih objekata, trgovina, kao i manifestacija povodom blagdana i u drugim prilikama.      

Riva

Iako netipično gradsko šetalište, ni iz bliza popularno kao ona u Splitu, Zadru ili Rovinju, ipak dio Puljana voli prošetati i Rivom. Duga je dvjestotinjak metara, a ukrašavaju je kanarske palme koje joj daju mediteranski štih. Najčešće se duž nje okupljaju umirovljenici iz obližnjih četvrti, ribari amateri prije odlaska u ribu, te mlade majke kojima ravna podloga pogoduje guranju dječjih kolica, kao i pogled na more. Ovo je šetalište danas dio Parka Franje Josipa I., te kroz krošnje drveća pruža krasan pogled na Arenu.

Lungo mare

Danas zasigurno najomiljenije šetalište Puljana, specifično zbog svoje lokacije. Nalazi se van gradskog centra, pokraj mora, a proteže se od gradskog kupališta Valkane preko Gortanove uvale sve do Valsalina. S jedne strane je borova šuma a s druge stjenovita morska obala, dok je promet reguliran jednosmerno. Tako je šuma s gornje strane idealna za rekreativce, sportaše i druge kategorije ljubitelja prirode, dok je prekrasno more omiljeno gradsko kupalište. Šetalište je posebno postalo popularno nakon 1994. godine, kada je popločano te uređeno na način da su postavljeni moderni rasvjetni stupovi, kamene klupe, košare za smeće i nosači za bicikle.

LIT.: Tatjana Mandić Bulić, Pulska šetališta, Franina i Jurina, 2009., 155-157.
U.