Hrvatska čitaonica u Gračišću

Osnovana 9. listopada 1887. godine, treća po redu hrvatska čitaonica nakon što su već s radom započele čitaonice u Puli i Lindaru. Njezinim začetnikom smatra se svećenik Josip Grašić koji je ujedno i predlagatelj naziva udruge Hrvatska čitaonica u Gračišću.

Prvi predsjednik čitaonice bio je župnik Ivan Gabrielić, a tajnik Ivan Ivić, dok je funkciju blagajnika obavljao kapelan Ante Šćulac. Pravila Hrvatske čitaonice u Gračišću prihvaćena su od strane carsko-kraljevske vlade Austrijskog primorja u Trstu te je 28. svibnja 1887. godine potvrđen Statut. Statut govori o svrsi njenog osnutka i djelovanju u mjestu Gračišće, a ono je pouka i zabava. Čitanje knjiga i novina, javna predavanja, razgovori i vesele večeri druge su aktivnosti netom osnovane čitaonice. U članku 6. navodi se kako svatko može postati članom čitaonice ukoliko se "u društvenom životu vlada pristojno prema svojemu zanimanju". Prigodom 40. obljetnice vladavine cara Franje Josipa I., čitaonica u Gračišću priredila je 28. rujna 1888. godine prvu proslavu. Brojni građani Gračišća i okolnih mjesta okupljali su se tijekom zimskih večeri i čitali Našu slogu, Pučkog prijatelja, te izdanja Društva sv. Jeronima iz Zagreba. U svom druženju s knjigom i časopisima znali su i zapjevati, zasvirati i poslušati predavanja kapelana. Čitaonica koja je djelovala na oko 40 četvornih metara u kapelanskoj kući ugasila se nakon što je Istra uključena u sastav Kraljevine Italije. Presudnu ulogu u formiranju čitaonica i čitalačkih društava imalo je svećenstvo. Osnovna zadaća čitaonica bila je buđenje i širenje osjećaja pripadanja hrvatskoj nacionalnoj zajednici te uključivanje u hrvatski nacionalni pokret.

LIT: Bruno Dobrić, Hrvatska čitaonica u Gračišću i uloga Hrvatskih čitaonica u Istri u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća, Gračaški zbornik, 47-56.