Baćić, Boris, arheolog (Pazin, 9.I.1912. – Pula, 6.VIII.1991.).

Sin je učitelja i pedagoga Josipa Baćića. S obitelji se 1919. preselio u Kranj, a potom u Ljubljanu, gdje je 1941. na Filozofskome fakultetu diplomirao klasičnu filologiju. U Sloveniji je radio kao konzervator (Spomeniški urad) i muzejski kustos (Narodni muzej) do 1947. kada, po završetku angloameričke vojne uprave, dolazi u Pulu gdje je do 1967. obnašao dužnost ravnatelja Arheološkoga muzeja Istre, nakon čega je do odlaska u mirovinu 1978. bio voditelj Odjela za prahistorijsku arheologiju.

Plodnim terenskim radom pribavio je vrijednu materijalnu građu te ostavio pisanu arhivsku dokumentaciju o svojim zapažanjima. Godinama je sustavno obilazio teren i bilježio sve podatke do kojih je dolazio. Postigao je znatne rezultate u prapovijesnoj arheologiji praktičnim istraživačkim radom širom Istre. Započeo je iskapanja špilje Šandalja, pronašao niz neolitičkih nalazišta na otvorenom (Vela Gromača, Vižula, Pradišelski rt, Gradina iznad Limske drage), obavljao pokusna iskapanja u špiljama (Cingarela kraj Momjana, Pećina kod Srbana, Trogrla pećina).

Istraživao je brončanodobne i željeznodobne grobove i nekropole u Istri (Maklavun i Žamnjak kraj Rovinja, Kaštel kraj Buja, Pula) te gradine, koje su bile jedno od njegovih važnijih područja bavljenja, posebice fortifikacijska arhitektura (Prilozi poznavanju prahistorijske gradinske fortifikacije u Istri, u: Adriatica praehistorica et antiqua G. Novak dicata, Zagreb 1970.). Započeo je izradbu sustavne kartoteke gradinskih naselja u Istri.

Kao ravnatelj, zaslužan je za osuvremenjivanje organizacije rada u Arheološkome muzeju Istre u Puli, gdje je osnovao dokumentacijski odjel i laboratorij, te otvorio prvu stalnu muzejsku izložbu. Njegovom zaslugom uređene su i arheološke zbirke u Poreču, na Brijunima i u Osoru. U stručnim i znanstvenim publikacijama objavio je tridesetak izvještaja o iskapanjima, terenskom radu i muzeologiji, a pisao je i popularne novinske članke iz istarske spomeničke baštine za Riječku reviju, Glas Istre, Istarski mozaik te Kalendar Franina i Jurina.