Legenda o starohrvatskim bogovima i divovima

Malo je poznato da je starohrvatska mitologija prepuna priča koje sežu od postanka svijeta sve do konačnog obračuna svjetla i tame, te da se veliki broj njih odnosi na područja Istre, Kvarnera i Gorskog kotara.

Tu su se odvijale dugotrajne i mukotrpne bitke između Navskih bogova i Sila svjetla protiv Sila Tame, da bi na posljetku pobjedu odnijeli Svjetlost i Dobro, te nam takav svijet ostavili u naslijeđe, a mnoge planine, rijeke, otoci i obale nose nazive u spomen na njih. Vrhovni starohrvatski bog Svarog i njegovi sinovi Svarožići: bog groma Perun, bog sunca Svantevid, bog vjetra Stribor i bog Mjeseca Tatomir predvodili su Sile Svjetla. Imali su i saveznike poput boginje pobjede Bojane, boga rata Gerovita, boga gostoprimstva Radogosta, boga voda Vodana, boga prirode Volosa te mnogih divova, dobrih vila i drugih stvorenja. S druge strane, Mračne Sile je predvodio vladar podzemlja Crnobog, a pomagači su mu bili ognjeni zmaj Črt, vođa demona Bjesomar, vođe zlih divova Kornat i Leđan, boginja smrti i zime Morana i drugi pripadnici zlih sila. Nakon dugog rata, koji je bio promjenjive sreće za svaku od strana, naposljetku padoše jedan po jedan pripadnik Mračnih Sila, da bi se u završnoj bitki sukobili zli Črt i dobri Svantevid, koji je izvoljevao pobjedu, te su konačni trijumf odnijele Sile Svjetlosti i Dobra. Od pobjeđenih zlih divova nastali su jadranski otoci, a po najvećem od njih otočje Kornati. Po dobrom Gerovitu nazvano je mjesto Gerovo u Gorskom kotaru, po Volosu mjesto Volosko na istočnoj istarskoj obali, po Perunu brda pokraj Plomina i Gračišća, a Svantevid je dobio svetišta na mjestima gdje su kasnije dizane crkve sv. Vida.

LIT.: Davor Šišović, Bogovi i mitovi, Franina i Jurina, 2004., 6-7.
U.