Freske u Dvigradu

Ostaci najveće zgrade na najvišem platou Dvigrada pripadaju župnoj crkvi sv. Sofije u kojoj je 1962. godine fragmente fresaka otkrio istarski arheolog Branko Marušić. Datirao ih je u 8. stoljeće što ih čini najstarijim sačuvanim srednjovjekovnim freskama u Istri. Skinute su i premještene u Arheološki muzej Istre u Puli. Freske prikazuju muške likove za koje je Marušić pretpostavio da su sveci-vojnici.

Pokraj Dvigrada nalazi se crkvica sv. Marije od Lakuća, romanička građevina s polukružnom apsidom i preslicom, ispod koje se nalazi baldahin. Freske datiraju iz 15. stoljeća, a smatra se da su djela tzv. Šarenog Majstora, vjerojatno lokalnog umjetnika. Pripisuje mu se nekoliko fresaka i skulptura u Istri, a dobio je takvo ime zbog maštovitog mješanja i odnosa boja koje daju jak vizualni efekt. Freske na vanjskim zidovima su u relativno dobrom stanju. Prikazuju župljane pod zaštitnim plaštom Marije zaštitnice, iako donji dio te slike fali jer je bio podložniji vremenskim utjecajima. U samoj crkvi se nalazi mnoštvo glagoljskih grafita, a samo je svetište oslikano. Prevladavaju velike figure unutar velikih polja, a u središnjem dijelu je prikaz scene Krista u slavi. Šareni Majstor oslikao je i obližnjeg Sv. Antuna.

LIT.: Istarske freske, urednik: Miodrag Kalčić, Istarska županija, Željko Bistrović, Šareni trag istarskih fresaka, Istarska županija, 2011.

U.

http://revitas.org/hr/