Freske u Bermu

U Bermu, mjestu pet kilometara od Pazina na cesti za Poreč, nalazimo freske u dvije crkvice - sv. Martina i sv. Marije na Škriljinah. Župna crkva sv. Martina datira iz 1431., a nalazi se u samom centru mjesta. Godine 1910. je pregrađena u neoromaničkom stilu, a svetište stare crkve je ostalo sačuvano.

 

Crkva sv. Marije na Škriljinah je gotička crkvica koja se nalazi kilometar sjeveroistočno od Berma. U 18. stoljeću su joj na pročelje dodani trijem, lopica i drveni tabulat. Najveći broj fresaka u ovom kraju djelo je Vincenta iz Kastva, koji je taj posao odradio 1474. U beramskim freskama zastupljeno je više autora. Tako je Majstor Plesa mrtvaca (iz Sv. Marije na Škriljinah) nedugo nakon izgradnje župne crkve oslikao lik sv. Martina koji je mačem odrezao komad tkanine sa sebe da bi je dao siromahu, slučajnom prolazniku, koji je bio gol i bos. Sam Vincent je bio organizator, ugovarač i glavni slikar u crkvi sv. Marije na Škriljinah. Imao je i dva pomagača majstora, od kojih je jedan naslikao poznati Ples mrtvaca. Njime je simbolički prikazano da nitko ne može izbjeći posljednji sud, pred kojim smo svi jednaki: papa, kardinal, biskup, kralj i kraljica, debeli krčmar s čuturom vina, dijete, prosjak, vojnik kojem niti čvrsti oklop ne pomaže, te trgovac koji smrt ne uspijeva podmititi zlatnim dukatima. Na jednom od zidova je oslikano i Poklonstvo kraljeva u kojem se mudraci s istoka idu pokloniti novom kralju. Rađeno je prema tekstu iz Matejeva evanđelja, a sama scena duga sedam metara isunjava čitav gornji dio sjevernog zida. Na nju je stalo tridesetak likova, prikazi arhitekture i povorka dvadesetak konja. U crkvi sv. Marije na Škriljinah ovo je najvrijednije Vincentovo djelo. Zidovi u ovoj crkvici su osim spomenutih motiva oslikani i scenama iz Kristovog i Bogorodičinog života, među kojima je i pokoji svetac omiljen kod lokalnog pučanstva. U Bermu postoje manje poznate freske i u župnoj crkvi sv. Martina. Nekadašnja srednjovjekovna crkva sačuvana je kao svetište sadašnje. U svetištu gotičkog zdanja prikaz je sv. Martina, sjevernotalijanskog umjetnika pod utjecajem radova Vitalea da Bologne.

LIT.: Istarske freske, urednik: Miodrag Kalčić, Istarska županija, Željko Bistrović, Šareni trag istarskih fresaka, Istarska županija, 2011.

U.

http://revitas.org/hr/