Inozemne knjižnice

U knjižnicama izvan Hrvatske nalazi se nekoliko važnih hrvatskoglagoljskih rukopisa koji su nastali u Istri ili su ondje dospjeli kupnjom. U Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču čuvaju se Novakov misal iz 1368 (1405. kupnjom dospio u Nuglu kraj Roča), Ročki misal (pisan oko 1421. za Roč), Kvadriga (pisao Šimun Greblo iz Roča, dovršena 1493) i Fraščićev psaltir (napisan 1463. u Lindaru). U Kraljevskoj knjižnici u Kopenhagenu čuva se Kopenhagenski misal (pisan u XV. st. za Nuglu), a u Nacionalnoj knjižnici u Parizu hrvatskoglagoljski rukopis nazvan Code Slave 73 (jedan je od trojice njegovih pisara svećenik Nikola iz Lindara). U Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani čuvaju se dva beramska brevijara iz XV. st. i Beramski misal, pisan glagoljicom (kraj XIV. st.).

Najviše histrika (tiskanih djela i dr. gradiva temom, autorom ili mjestom izdanja vezanih za Istru) pohranjeno je u knjižnicama država koje su u različito doba imale suverenitet nad Istrom - u Italiji i u Austriji. Nacionalna knjižnica u Veneciji (Marciana, osnovana 1468) ima bogat fond starih knjiga, zemljovida, rukopisa i dr. djela koja se pretežito odnose na područje Istre pod mlet. upravom. Veliki je broj tih histrika popisao C. Combi. Tu se čuvaju i mnogobrojna djela istar. autora objavljena u Veneciji, npr. P. P. Vergerija st. (3 primjerka inkunabula), G. Muzija (40 djela), G. R. Carlija (33 naslova), P. Stancovicha (14), zemljovidi Istre P. Coppa i dr. Među rukopisima čuvaju se pisma P. P. Vergerija ml. U Gradskoj knjižnici u Trstu (osnovana 1796) među izdanjima istar. autora iz XVI. st. čuva se 88 djela M. Vlačića i 13 djela P. P. Vergerija ml. Knjižnica je dobila pravo na obvezne primjerke publikacija s područja Istre; čuva veliki broj tal. novina objavljenih u Istri u dr. pol. XIX. i prvoj pol. XX. st. - U Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču (osnovana oko 1526), bivšoj Dvorskoj knjižnici Habsburgovaca, čuva se bogat fond histrika na njem., tal. i hrv. jeziku, ugl. objavljenih na području Habsburške Monarhije, pretežito u Beču i u Istri (do 1918). Tu se čuva veći broj pisama i dr. rukopisa M. Vlačića i 170 njegovih tiskanih djela, 104 djela P. P. Vergerija ml. i 11 hrv. protestantskih knjiga koje su u XVI. st. u Urachu kraj Tübingena tiskali S. Konzul i A. Dalmatin. Bogatstvu fonda umnogome su pridonijele odredbe iz 1808. po kojima su svi nakladnici na području Carstva pod izravnom upravom Beča bili obvezni dostavljati primjerak tiskanih djela, gravira i zemljovida. Tako se u knjižnici očuvao i velik broj novina iz Istre koje u knjižnicama u Istri - ponajviše zbog pov. zbivanja u XX. st. - ugl. nedostaju. Mnogobrojna histrika na njem. jeziku objavljena je u dr. pol. XIX. i na poč. XX. st. u Beču i u Puli (npr. oko 300 djela što ih je u to doba objavila Ratna mornarica). U bogatoj zbirci zemljovida čuvaju se mnogobrojni zemljovidi Istre (XVI-XX. st.). U knjižnici Ratnog arhiva u Beču čuva se oko 12000 sv. knjiga i periodike iz pulske Mornaričke knjižnice.

U knjižnicama u Sloveniji, posebno u Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani (osnovana 1774) i Knjižnici Slovenske akademije znanosti i umjetnosti u Ljubljani (osnovana 1938), čuva se građa koja se odnosi na slov. dio Istre, a manjim dijelom i građa koja se odnosi na hrv. dio Istre. Na poč. XIX. st., u vrijeme Napoleonove uprave u Istri, dijelovi fondova knjižnica pojedinih raspuštenih istar. samostana prešli su u javne knjižnice na području Slovenije. U Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani čuva se dio fonda knjižnice pavlinskoga samostana u Sv. Petru u Šumi. Ta je knjižnica 1921. obogaćena knjigama objavljenim u Istri iz posjeda J. Krmpotića. - U velikim knjižnicama u Njemačkoj čuvaju se djela M. Vlačića, P. P. Vergerija ml. i hrv. protestantska izdanja tiskare u Urachu. Iz privatne knjižnice M. Vlačića, svojedobno jedne od najvećih zbirki djela o protestantskom pokretu, otkupom je 1957. u Knjižnicu vojvode Augusta u Wolfenbüttelu (osnovana 1604) prispjelo 165 rukopisa (među kojima su bili mnogobrojni srednjovj. kodeksi) i 717 tiskanih djela; tu se čuva Vlačićeva rukopisna ostavština i 420 primjeraka njegovih djela iz XVI. st. Državna knjižnica u Berlinu (osnovana 1659) posjeduje veći broj knjiga istar. autora: M. Vlačića (170 djela iz XVI. st.), P. P. Vergerija st. (2 djela, od toga 1 inkunabula), P. P. Vergerija ml. (10), G. R. Carlija (36), P. Kandlera (20), P. Stancovicha (8) i 2 djela koja su na hrv. objavili S. Konzul i A. Dalmatin. Veći broj Vlačićevih djela iz XVI. st. čuva se u Württemberškoj zemaljskoj knjižnici u Stuttgartu (131), Bavarskoj državnoj knjižnici u Münchenu (116), Tirinškoj sveučilišnoj i zemaljskoj knjižnici u Jeni (70 djela u 194 primjerka), Crkvenoj knjižnici St. Nicolai u Kalbeu (87 djela), Donjosaskoj državnoj i sveučilišnoj knjižnici u Göttingenu (90) i Gradskoj knjižnici u Magdeburgu (34 djela, od toga 4 unikata). - Sveučilišna knjižnica u Baselu (osnovana 1460) posjeduje nekoliko izdanja hrv. protestantske tiskare u Urachu, 4 inkunabule P. P. Vergerija st., 47 djela M. Vlačića i 31 djelo P. P. Vergerija ml. Središnja knjižnica u Zürichu ima 68 djela M. Vlačića i 70 djela P. P. Vergerija ml. Vatikanska knjižnica u Rimu (osnovana oko 1450) osim knjiga o Istri ima stare zemljovide Istre i djela starih autora iz Istre, npr. M. Vlačića (30), P. P. Vergerija ml. (10) i F. Petrića (rukopise i 10 knjiga iz XVI. st.). Nacionalna knjižnica u Parizu ima 107 djela M. Vlačića, 14 djela P. P. Vergerija ml. i izdanja hrv. protestantske tiskare u Urachu. Britanska knjižnica (osnovana 1753), najveća knjižnica u Velikoj Britaniji i jedna od najvećih u svijetu, posjeduje 155 Vlačićevih djela i 8 djela M. Grbića iz Labina. Sveučilišna knjižnica (Bodleiana) u Oxfordu (osnovana 1602) ima nekoliko izdanja hrv. protestantske tiskare u Urachu. Djela koja je tiskao Antico da Montona (Andrija Motovunac) čuvaju se u sveučilišnim knjižnicama u Baselu i Oxfordu, nacionalnim knjižnicama u Firenci, Parizu, Beču, Londonu, Berlinu i dr. knjižnicama.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

C. Combi, Saggio di bibliografia istriana, Capodistria 1864; S. Pesante, Le cinquecentine della Biblioteca civica di Trieste, Trieste 1974; G. E. Ferrari, I manoscritti concernenti Pola in biblioteche veneziane, Trieste 1978; A. Nazor, Hrvatskoglagoljski rukopisi izvan domovine, u: IV. Ročki glagoljaški bijenale, Pula 1980; Handbuch der historischen Buchbestände in Österreich, Hildesheim, Zürich i New York 1994-95; Riznice Austrije: Austrijska nacionalna biblioteka, Beč 1995; Handbuch der historischen Buchbestände in Deutschland, Hildesheim, Zürich i New York 1996-2000; B. Franolić, Works of Croatian Latinists Recorded in the British Library General Catalogue, Zagreb, London, New York, Toronto i Sydney 1997.