Tartufi

Tartufi ili gomoljače (lat. Tuber), rod gljiva iz obitelji Tuberaceae. Privredno iznimno važne gljive. Dvije najznačajnije vrste su bijeli (Tuber magnatum) i crni (Tuber melanosporum) tartuf. Bijeli tartuf se ubraja među najkvalitetnije te postiže najveću tržišnu cijenu.

Tartufi su specifični po jakom, prodornom mirisu koji podsjeća na bijeli luk i stari sir. Nalaze se ispod zemlje na dubini od 10 do 30 cm,  te ih je teško pronaći u prirodi. U tu se svrhu koriste posebno izdresirani psi i svinje koji njuhom otkrivaju mjesto gdje se mogu pronaći zrele gljive. Istra ima dvije vrste zemlje: intenzivno tamnocrvenu u priobalju i sivu (masnu), glinastu u središnjem dijelu. Tartuf raste u sivoj zemlji, a središte mu je u vlažnoj Motovunskoj šumi kojom protječe rijeka Mirna. Tartufarska zona proteže se na sjeveroistok do grada Buzeta i Lupoglava te seže jugoistočno uz rječicu Rašu na Labinštini i južno do Pazinštine. Vrijednu gljivu otkrili su stari Rimljani. Kroz pet stoljeća duge vladavine Venecije, Motovunska šuma nosila je naziv: Šuma sv. Marka, a u njoj je tek pojedincima bilo dopušteno vaditi tartufe. Od tada pa do danas održao se kao gastronomska delicija. U Francuskoj i Italiji, najvećim potrošačima, ali i proizvođačima tartufa na svijetu, moderni uzgoj tartufa prisutan je oko tridesetak godina. Prve talijanske plantaže podignute su 1970. i to na površini od 416 hektara. Francuzi imaju godišnju produkciju od oko 30 tona, i to većinom crnog tartufa. U novije vrijeme ovim se uzgojem pokušavaju baviti i druge države, kao što su Španjolska, Australija, Novi Zeland i SAD.