Bale

Bale (tal. Valle), naselje, općinsko središte, nastalo na mjestu prapovijesne gradine u jugozapadnom dijelu Istre (45°2,4′N; 13°47,5′E; nadm. vis. 142 m); 1127 st. (2011), 13 km jugoistočno od Rovinja; leži na vapnenačkoj zaravni Puljštine. Gospodarstvo se temelji na poljodjelstvu (vinova loza, masline i žitarice) te stočarstvu. Stanovnici su tradicionalno poljoprivrednici, prije su dijelom živjeli u stancijama. Novi dio naselja nalazi se na raskrižju prometnica, državne ceste Buje–Pula (D21) te županijske ceste Rovinj–Bale (Ž-5096).

Naselje je očuvalo srednjovjekovnu urbanističku strukturu – ostatci obrambenih zidova, kula i vrata. Kaštel (castrum Vallis) pretežito u posjedu akvilejskog patrijarha, od 1332. pod mletačkom je vlašću. Potkraj XVI. st. kontinuirano se naseljava hrvatsko pučanstvo u seosko područje Bala, uz istroromanske žitelje, koji održavaju poseban istriotski govor i kulturna obilježja. Središnja arhitektonska cjelina, kaštel Soardo-Bembo, nastala je izgradnjom stambenoga trakta između dviju starijih kula (XIV.–XV. st.). Iz srednjega su vijeka i gradska loža, fontici i pretorska palača. Župna je crkva sv. Julijana podignuta 1880. na mjestu starokršćanske bazilike. U crkvi je više važnih umjetnina: kameni sarkofag ukrašen predromaničkim reljefom (VIII. st.), drveno romaničko raspelo, renesansni drveni poliptih, renesansni reljef Bogorodice, liturgijsko ruho i pribor iz XV.–XVIII. st. te reljefi mramornog oltara iz XV. st., a u kripti zbirka pleterne i ranoromaničke plastike. Velika slika Pohođenja pripisuje se poznatom baroknom slikaru Mateju Ponzoniju (Pončunu). Ispred crkve je zvonik s romaničkim obilježjima, kakva ima i zvonik ranosrednjovj. crkve sv. Ilije (Concetta), iz XI. st. U crkvicama sv. Duha (pučka gotika, XV. st.) i sv. Antuna ostatci su kasnogotičkih fresaka. U okolici su ruševine romaničkih kapela Male Gospe (jednobrodna, dvoapsidna) i sv. Črvara.

Bale su atraktivne zbog bogate ambijentalne arhitekture i specifičnosti govora starog stanovništva. Optiranjem Talijana nakon II. svjetskog rata dio napuštenih kuća preuređen je u kuće za odmor. Istodobno su utemeljena turistička društva, i uređena je morska plaža Kolone, pa se u naselju razvio stacionarni turizam. Bale su mirno mjesto za odmor. Najbliže kupalište udaljeno je 8 km. Razvijen je lovni turizam. Bale su poznate su po pučkim feštama, a treba izdvojiti: Baljansku noć (prva subota u kolovozu), Veliku Gospu (15. kolovoza), izložbu slika »Castrum Vallis« (u srpnju i kolovozu). Na priobalju su otkriveni ostatci dinosaura i drugih prapovijesnih životinja iz razdoblja mezozoika.

LIT.: Inventario degli oggetti d’arte d’Italia, V. Provincia di Pola, Roma 1935; Lj. Karaman, O srednjovjekovnoj umjetnosti Istre, HZ, 1949; A. Mohorovičić, Analiza razvoja urbanističke strukture naselja na otocima zapadnog Kvarnera, Ljetopis JAZU, 1956, 61; B. Marušić, Kasnoantička i bizantska Pula, Pula 1967; isti, Tri spomenika crkvene arhitekture s upisanim apsidama u Istri, Histria Archaeologica, 1972, 1; B. Fučić, Sarkofag iz Bala, Peristil, 1986, 29; R. Tomić, Značajno djelo Mateja Ponzoni-Pončuna u Istri, Radovi IPU, 1990, 14.
Đuro Fabjanović, Istarska enciklopedija
Posljednja promjena. 11. 5. 2018., ur.

http://www.bale-valle.hr/