Nučić Vojković, Mila (Bogumila)

Nučić Vojković, Mila (Bogumila), književnica i glumica (Ljubljana, 8.II.1912 - Varaždin, 8.VIII.1992). Djetinjstvo i ranu mladost provela je u rodnome gradu, Zagrebu i Mariboru. Srednju i glumačku školu svoga oca, redatelja i pedagoga Hinka Nučića, završila je debitiravši u ulozi Ofelije 1932. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. 

Također je glumila u Banja Luci, Splitu, Subotici, Varaždinu, Puli (npr. u "Celjskim grofovima", "Ženama na Niskawuori", "Hasanaginici", "Silasku Orfeja"), Mostaru itd. Interpretirala je klasične, često i naslovne, uloge: Ofeliju u "Hamletu", Kasandru u "Trojankama", Klitemnestru u "Elektri", Gertrudu u "Hamletu". Nastupala je i u komedijama, suvremenim dramama, burleskama, igrokazima, operetama. Nagrađivana je za nekoliko uloga, primjerice u predstavama: "Bez krivnje krivi", "Silazak Orfeja", "Nesporazum" i "Mišolovka", 1976., kada se i oprostila od pozornice. Od 1930-ih, a najintenzivnije 1960-ih i 1970-ih godina XX. st., pisala je za odrasle i djecu: pripovijesti, romane, novele, crtice, dramske tekstove, igrokaze, poeziju. Rijetko je objavljivala i tiskala pa su joj književni radovi većinom pohranjeni u HAZU. Dio ostavštine objavljen je recentno: "Lutkica" (podnaslov: Krčki roman) i pripovijest "Dječak na moru", u istome svesku 1995.; "Kontadina" (podnaslov: Istarski roman) i fantastična drama "Jedno sutra donosi nam jezu", u istome svesku 1998.; te roman "Brodić zlatnih jedara", novele "Što je s tobom Azra" i "Djetinjstva", u istome svesku 2001. "Kontadina" je realistično ali vješto napisan roman o djevojci Veronici koju čitatelj prati u rasponu od djevojčice do tragično razočarane žene u kolopletu klasnoga, nacionalnog, nesretne ljubavi; štivo bez ideologijskih opterećenosti, ostvareno uvjerljivim i isključivo književnim sredstvima, koje, napisano 1960., tek čeka pravu kritičku ocjenu i književnopovijesno mjesto u kontekstu suvremene hrvatske književnosti.

 

LIT.: Mila Nučić Vojković, "Lutkica" (1995);  Mila Nučić Vojković, "Kontadina" (1998); Denis Peričić, Istarsko prokletstvo povijesti, u: "Vijenac", br. 138 (1999).

B. D. Biletić