Bratulić, Josip

Bratulić, Josip (Sv. Petar u Šumi, 13. II. 1939), filolog. Osnovno obrazovanje stekao je u sv. Petru u Šumi, a srednjoškolsko u pazinskoj gimnaziji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je diplomirao hrvatski jezik, jugoslavensku i komparativnu književnost.

Na istom fakultetu je 1975. godine magistrirao i doktorirao temom Istarski razvod kao književni spomenik srednjovjekovne Istre. Nakon završetka studija radi u Staroslavenskom institutu "Svetozar Ritig", a 1977. prelazi na Filozofski fakultet, gdje postaje redovitim profesorom na Katedri za stariju hrvatsku književnost. Dužnost dekana obnaša u ratnom razdoblju. Bavi se proučavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja, kao i studijem srednjovjekovnih slavenskih književnosti, pa je iz tog znanstvenog područja objavio niz rasprava i pojedinačnih knjiga. Uz monografiju o Istarskom razvodu (1978) objavio je kritičko izdanje ovog dragocjenog hrvatskog spomenika srednjovjekovne Istre koje je dosad doživjelo tri izdanja. Izdao je i kritičko izdanje Vinodolskog zakona, kao i nekoliko vrlo važnih pretisaka starih hrvatskih knjiga koje je popratio pogovorima i tumačenjima (Prva hrvatskoglagoljska početnica; Franjo Glavinić, Četiri poslidnja človika; Antun Matija Relković, Satir; Josip Relković, Kućnik; Antun Kanižlić, Sveta Rožalija; Ljudevit Gaj, Kratka osnova; Lekcionar Bernardina Splićanina itd.). Priredio je i preveo Žitje Konstantina Ćirila i Metoda te Izabrane poslanice svetoga Jeronima. Objavio je dosad tri knjige svojih rasprava: Istarske književne teme (1987), Sjaj baštine (1990), lzazov zavičaja (1990), zatim monografiju o kiparu Želimiru Janešu (1992), knjigu eseja Mrvice sa zagrebačkog stola (1994), Leksikon hrvatske glagoljice (1995), Istra - zavičaj starina i ljepota (2000) te djelo Pula oduvijek (2001). Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu kao i na velikim kulturološkim projektima: Pisana riječ u Hrvatskoj, Dva tisućljeća pisane riječi u Istri, Hrvatski narodni preporod, Pavlini u Hrvatskoj, Hrvati i kršćanstvo - kultura i umjetnost (Vatikan). Bio je u brojnim organizacionim ili znanstvenim odborima skupova koje je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (o Istarskom razvodu, o Matiji Vlačiću Iliriku, o Franji Glaviniću, o Šimunu Kožičiću - Benji). Član je brojnih uredništava časopisa i biblioteka, a za seriju Istra kroz stoljeća priredio je desetak knjiga. Autor je brojnih scenarija za obrazovni program Hrvatske radiotelevizije. U razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za člana suradnika izabran je  prvi put 19. svibnja 1988. godine, po drugi put 28. svibnja 1998., a za redovitog člana HAZU izabran je na Glavnoj skupštini 18. svibnja 2000. Predsjednik je Matice hrvatske od 1996 - 2002 godine. S profesorom Želimirom Janešom ostvario je jedinstveno spomen-obilježje Aleju glagoljaša Roč-Hum, za koju je napisao i vodič. Živi i radi u Zagrebu.

U.