Literatura
Fedor Džamonja (urednik): Džamonja – skulpture, crteži i projekti (s potpisom umjetnika), Zagreb 2001.; Park skulptura Dušana Džamonje, http://muzejporec.hr/hr/o-muzeju/zgrade-prostori/park-skulptura-dusana/.
Džamonja, Dušan, kipar (Strumica, Sjeverna Makedonija, 31.I.1928. – Zagreb, 14.I.2009.).
U Zagrebu polazi osnovnu školu i gimnaziju, a maturirao je u Beogradu. Kiparstvo je diplomirao na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti kod Vanje Radauša i Frana Kršinića, a magistrirao je 1951. kod Antuna Augustinčića. Bio je suradnik Majstorske radionice F. Kršinića 1951.-53., potom započinje raditi u vlastitom ateljeu. Godine 1951. u Pazinu je izradio prvi spomenik (oslobođenja Istre), a iste godine prvi put izlaže na kolektivnoj izložbi ULUH-a u Opatiji. Prvu samostalnu izložbu imao je 1954. u Zagrebu, a u inozemstvu 1957. u Milanu. Ukupno je priredio oko 120 samostalnih i retrospektivnih izložbi u zemlji (u mnogim gradovima svih republika nekadašnje Jugoslavije) i inozemstvu (Venecija, Zürich, Rim, Pariz, Lausanne, Mannheim, Antwerpen, Bologna, Düsseldorf, Bruxelles, London, Trst, Lisabon i dr.). Sudjelovao je na brojnim grupnim izložbama i likovnim smotrama širom Europe i u SAD-u. Radovi mu se nalaze u 50-ak muzeja i galerija te na javnim prostorima, među ostalim i u Poreču i Opatiji.
Radio je monumentalne apstraktne skulpture, omiljeni materijali bili su mu bronca, željezo, korten čelik i aluminij. Razvio je specifičan stil u tehnici spoja čavala i spaljenog drva, a radio je i spomeničke cjeline od kamena i betona (Podgarić u Moslavini, Barletta u Italiji, Kozara i dr.). Osim kiparstvom bavio se i idejnim oblikovanjem javnih zgrada i prostora (džamije u Rijeci i Oranu, fontane u Zagrebu i Rijeci, projekt nebodera od 100 katova, projekt kulturnog centra u Vrsaru i dr.). Po njegovom idejnom rješenju projektiran je i izgrađen 1978. spomen-dom na Rušnjaku kraj Baderne. Značajan dio njegovog stvaralačkoga opusa čine i crteži i grafike.
Bio je dopisni član SANU (od 1988.) i redoviti član HAZU (od 2004.). Na Venecijanskom bijenalu 1960. nominiran je za Grand Prix te je postao cijenjen u međunarodnim razmjerima. Dobitnik je brojnih prestižnih nagrada za skulpturu, crtež i grafiku, te za spomeničke projekte, a o njegovom radu pisali su ugledni svjetski likovni kritičari.
Živio je i radio u Zagrebu, Bruxellesu i nadomak Vrsara, gdje je polovicom 1960-ih počeo obnavljati i dograđivati ruševnu stanciju Valkanela. Uz atelje uredio je i galeriju, a početkom 1970-ih u suradnji s tadašnjom Općinom Poreč i porečkim Narodnim sveučilištem, na javnoj površini oko zgrada oblikovan je Park skulptura Dušana Džamonje. Za javnost je otvoren 1981., u njemu je 26 skulptura nastalih od 1963. do 1988., a Park je danas u sastavu Zavičajnog muzeja Poreštine.
Fedor Džamonja (urednik): Džamonja – skulpture, crteži i projekti (s potpisom umjetnika), Zagreb 2001.; Park skulptura Dušana Džamonje, http://muzejporec.hr/hr/o-muzeju/zgrade-prostori/park-skulptura-dusana/.
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar