Krstionice ili baptisteriji

Krstionice ili baptisteriji (lat. baptisterium iz grč. βαπτιστήριον), mjesta za obred krštenja u kršć. crkvama. U ranokršćansko doba redovito, a u potonjim razdobljima do XVII.st. često su bile zasebne građevine ili prostorije u sklopu katedrale ili crkve.

Kao krstionica vjerojatno je služila prostorija na sjeverozap. rubu prvotnih kultnih građevina katedrale u Poreču (djelomično očuvani mozaički pod i ostatci bazena iz IV.st.). Gotovo potpuno očuvana ranokršć. krstionica Eufrazijane, postavljena na zap. strani u osovini katedralne crkve, ima oktogonalan oblik. Unutarnji zidovi raščlanjeni su polukružnim nišama, a vidi se par zazidanih vrata koja su bila otvorena prema poligonalnom ophodu. Djelomično je očuvan nadvratnik gl. ulaza ukrašen reljefnim križevima. Visoko postavljeni veliki polukružni prozori rezultat su restauracije u razdoblju između I. i II. svj. rata (izvorni prozori, poznati sa starih crteža, bili su puno manji i opremljeni kamenim tranzenama). U središtu prostora nalazi se šesterokutni bazen za krštenje, ukopan ispod razine poda. Dokumenti spominju stupove u prostoru krstionice, koji su vjerojatno bili dio ciborija. Porečka krstionica pripada sloju izgradnje katedrale iz V. st. (Predeufrazijana) te je sred. VI.st. uklopljena u prostor Eufrazijeva atrija. Krstionica pulske katedrale porušena je 1855., a njezin izgled poznat je s crteža P. Kandlera i prema iskapanjima 1912. To je bila građevina križna tlocrta, nadsvođena bačvastim svodovima u krakovima i s kupolom na trompama. Krakovi su od središnjega prostora bili odijeljeni trolukom s parom stupova. Po tim se obilježjima razlikuje od svih ostalih poznatih ranokršć. baptisterija. Očuvani su i ulomci mramornih stranica monumentalnoga šesterostranog ciborija (IX.st.), koji se nalazio iznad krsnoga zdenca (Arheološki muzej Istre). Krstionica novigradske katedrale porušena je nakon 1780., kada je njezin tlocrt i presjek nacrtao L. Dufourny. Položaj nije sigurno utvrđen, a pretpostavlja se da je bio u blizini jugozap. ugla katedrale. To je bila građevina osmerokutna tlocrta, a Dufourny je nacrtao i uzdignuti bazen za krštenje, te nad njim rekonstruirao ciborij, od kojega su očuvani ulomci pet stranica, ukrašenih plitkim reljefima i jedan kapitel (Novigradski lapidarij). U natpisu na ciboriju spominje se biskup Mauricije iz posljednje trećine VIII.st., a stilski je podudaran s ulomcima krstioničkoga ciborija u Akvileji (Museo Paleocristiano). Krstionica u Novigradu tipološki je srodna ranokršć. primjerima (Poreč), ali je vjerojatno podignuta u VIII.st. Osmerostranična krstionica s četvrtastim krsnim zdencem otkopana je 1869. u sklopu ranokršć. crkve na lokalitetu Zorna kraj Poreča. Kao krstionicu B. Marušić interpretira i građevinu s apsidom prigrađenu uz juž. rub crkv. sklopa u Betigi kraj Barbarige. Krstionica uz koparsku katedralu izgrađena je kao rotunda u razdoblju XIII–XIV.st.

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

P. Kandler, Del battistero di Pola, L’Istria, Trieste 1847, 17–18, 22–23; A. Šonje, Problematika zaštite krstionice Eufrazijeve bazilike u Poreču, Zbornik Poreštine, 1971, 1; G. Bovini, Le antichità cristiane della fascia costiera istriana da Parenzo a Pola, Bologna 1974; A. Šonje, Crkvena arhitektura zapadne Istre, Zagreb i Pazin 1982; G. Cuscito, Il ciborio e l’epigrafe del vescovo Maurizio a Cittanova d’Istria, Ricerche religiose del Friuli e dell’Istria, Trieste 1984, 3; B. Marušić, J. Šašel, De la cella trichora au complexe monastique de S. André à Betika entre Pula et Rovinj, Arheološki vestnik, Ljubljana 1986, 37; P. Vežić, Krstionica i ciborij u Puli i Novigradu, u zborniku: Novigrad–Cittanova 599–1999, Novigrad 2002.