Koromȁšno, službeno Koromȁčno (tal. Valmazzinghi), naselje u jugoistočnom dijelu istarskog poluotoka, na Labinšćini, 19 km južno od Labina, u istoimenoj uvali, između šumovitoga poluotoka Ubas na zapadu i rta Koromašno na istoku (44°59′N; 14°7′E; 2 m nadmorske visine); 139 stanovnika (2021.); općina Raša.

Naselje je nastalo 1920-ih oko tvornice cementa (danas Holcim Hrvatska), koja se koristi tupinom s obližnjega brda iznad uvale Vošćica. Stanovnik je Koromašnjȏn, stanovnica Koromašnjȏnka, a pridjev je koromašnjȏnski.

Na brdu Gradac–Turan (475 m) bila je gradina, naseljena od ranoga brončanoga doba do zrelog željeznoga doba, ali je uništena zbog iskorištavanja kamenoloma. Sjeverno od gradine je crkva Glavosijeka sv. Ivana Krstitelja, iz XIII.–XIV. st., s ostatcima zidnih slika iz XIV. st. Romaničkog je sloga, s upisanom polukružnom apsidom, a imala je trijem i preslicu na pročelju, koji su uklonjeni 1933. prilikom obnove crkve. U Koromašnu je postojala crkvica sv. Josipa, sagrađena uoči Drugog svjetskog rata, ali je danas izvan funkcije. Uvala se 1658. spominje kao Koromašnica (Coromasniza).

U Koromašnu je tradicionalna fešta Sekovanje, u spomen na mučeništvo odnosno glavosijek sv. Ivana Krstitelja, koja se u pravilu održava na taj blagdan - 29. kolovoza.