Vižinada

Vižinada (tal. Visinada), naselje i općinsko središte u unutrašnjosti zapadne Istre na sjeveroistočnom rubu Poreštine (45°20′N; 13°46′E; 257 m nadm. vis.); 279 st. (2011). Smješteno je na raskrižju državne ceste (D21) Pula–Buje i lokalne ceste za Poreč, na uzvisini na južnom rubu doline Mirne. Stanovnici se bave poljodjelstvom i uslužnim djelatnostima, a područje Vižinade poznato je po agroturizmu te mnogobrojnim nagrađenim vinarima i vinima. Prirodni ambijent Vižinade i okolnih naselja pogodovao je razvoju seoskoga turizma, u koji su uključene i tradicionalne manifestacije: Verši na šterni, susret čakavskih pjesnika, Slatka Istra, izložba tradicionalnih istarskih kolača, pučka fešta Sv. Marija Vela te rekreativni biciklistički maraton Parenzana.

Područje Vižinade zbog svojega je prometnoga položaja bilo naseljeno u prapovijesti (gradine u okolici) i antici (rimsko doba) te ranom srednjem vijeku. Najpoznatiji su arheološki lokaliteti Ružar (Vižinal ili Stara Vižinada), sv. Toma, Medulin i Bošket, a antički natpisi potječu iz sela Žudetića i Maštelića. Prvi se put u pisanim izvorima spominje 1177. kao posjed porečkih biskupa, a leno je različitih obitelji u XII–XV. st. Početkom XVI. st. Vižinada je došla pod vlast Venecije, a postala je feud obitelji Grimani. Kao i šire okolno područje i cijela Istra, u ratovima i bolestima izgubila je velik dio stanovništva, pa su je mletačke vlasti u XVI–XVII. st. naseljavale izbjeglicama pred Osmanlijama iz Dalmacije i drugih krajeva. Imala je luku na Mirni u Baštiji (na mjestu današnje crkvice iz XIV. st., koja je obnovljena 2000.). U Vižinadi je u zid negdašnjega fontika ugrađena natpisna ploča iz XVI. st. s cjenikom prijevoza pojedinih proizvoda kojima se trgovalo u luci. Župna crkva sv. Jeronima u neoklasicističkom slogu izgrađena je 1837–40. na mjestu prijašnje iz XVI. st. Oko trga ispred župne crkve bile su sve najvažnije javne i privatne zgrade: fontik, cisterna iz 1782. (arhitekt Simeone Battistella), loža iz 1930-ih, palače obitelji Grimani i Facchinetti (Fachinetti). Na rubovima su naselja romaničke dvoapsidne crkve sv. Ivana Krstitelja i sv. Barnabe, od kojih je druga nakon 1350-ih i u duhu Giottovih učenika oslikana freskama s motivima iz Kristova života.

Vižinada je sjedište Općine Vižinada-Visinada s ukupno 1.158 stanovnika (2011.). U njenom su sastavu još naselja: Bajkini, Baldaši, Brig, Bukori, Crklada, Ćuki, Danci, Ferenci, Filipi, Grubici, Jadruhi, Lašići, Markovići, Maštelići, Mekiši kod Vižinade, Narduči, Ohnići, Piškovica, Staniši, Trombal, Velići, Vranići kod Vižinade, Vranje Selo, Vrbani, Vrh Lašići i Žudetići. Grb općine je trokutasti, srcoliki srebrno-bijeli štit, raščetvoren crvenim križem proširenih krajeva, u 1., 2. i 4. polju je smeđi visak a 3. polje je prazno. Zastava je jednobojna, žute boje, a u sredini, na sjecištu dijagonala, općinski je grb obrubljen zlatno-žutom trakom. Dan Općine Vižinada-Visinada je 30. rujna, blagdan sv. Jeronima koji je i mjesni zaštitnik.

LIT.: M. de Fachinetti, Visinada, 1921.; I. Matejčić, Freske crkve sv. Barnabe u Vižinadi, Poreč 2002.; Statut Općine Vižinada-Visinada, pročišćeni tekst, 2013.

M. Baldini, R., Istarska enciklopedija; ur.

Posljednja promjena: 18. 5. 2018., ur.

www.vizinada.hr  www.tz-vizinada.hr