Atletika

Atletika, sport. grana koja obuhvaća određene tjelesne aktivnosti nastale iz prirodnih oblika kretanja: hodanja, trčanja, skokova, bacanja i njihovih kombinacija u obliku višeboja. Glavni je dio programa Olimpijskih igara. Do sred. XIX. st. u Istri su tradicijske atletske discipline živjele prigodom proslava, sajmova, obljetnica i sl. Potom se sport, pa tako i atletika, razvijao prema suvremenoj koncepciji.

Do poč. XX. st. trčanje je bilo natjecateljska disciplina i dio aktivnosti u sklopu izletničkih i turističkih udruga. Ozbiljnije se atletika razvija nakon osnivanja Hrvatskoga sokola u Puli (21.IX.1897), pod vodstvom Lacka Križa. Ministarskom uredbom od 29.IX.1905. gombanje je postalo obvezatnim školskim predmetom, tako da su i u školama započela službena atletska natjecanja. Do I. svj. rata atletika se razvijala u nekoliko klubova kao sekcija. Među najpoznatijima su bili pulski klub Veloce Club Polese (najstarija sport. organizacija), Edera i dr. Veloce Club Polese raspušten je 1915. pa obnovljen 21.IV.1919., kad je u Šijanskoj šumi u Puli priredio je atletski miting s više od 300 natjecatelja. Nakon toga priređene su mnogobrojne utrke i natjecanja, npr. noćna utrka na 6500m po Puli 7.I.1921. Fašistička je vlast do 1943. snažno utjecala na sport, a pogotovo na atletiku, jer je tjelovježbu smatrala gl. čimbenikom jačanja duha nacije. Mnoge sport. organizacije osnovane su u većim pulskim četvrtima nakon II. svj. rata. Sportsko društvo »Nino Valconi« bilo je prvo takve vrste u Puli za angloamer. uprave. U Sportskom društvu Julijskih partizana, osnivač kojega je Edoardo Rajković, jedna od osnovnih disciplina bio je cross country, tradicionalni sport Puljana. Uz ostale sportove laka atletika bila je sekcija pri sport. društvu Unione sportiva operaia.

Pri Društvu za tjelesni odgoj Partizan iz Pule Radovan Kirin pokrenuo je 1955. atletsku sekciju. Prvi atletski klub Pula osnovan je 1961., a 1965. mijenja ime u 3. januar. U idućem desetljeću, koje je bilo najuspješnije u povijesti atletike u Istri i Puli, klub je promijenio ime u Puljanka, a danas se zove Istra. Kroz njega je prošao velik broj vrlo uspješnih atletičara i atletičarki, od kojih su najpoznatiji: Marinela Foško Lepinjica, jugosl. reprezentativka, rekorderka u skoku uvis (1,84m) u Beogradu 23.VI.1990; Zlatko Homoki, prvak Balkana 1965. u štafeti 4×400m (4min 13,08s); Ivica Karasi, sedam puta prvak Jugoslavije, šest puta prvak Balkana na 100m i 200m, s rezultatom 10,4s (ručno mjereno!) na 100m u Skoplju 22.VI.1974., odn. 21,2s na 200m u Zagrebu 9.VI.1974., također ručno mjereno, a najbolji mu je rezultat 10,2s na 100m na prvenstvu Balkana 1970. u Bukureštu, čime je postao rekorder Jugoslavije i Balkana, drugi na eur. tablicama, po broju nastupa za reprezentaciju (120) zauzima drugo mjesto, 12 puta obarao je drž. rekorde; Nevena Lenđel, reprezentativka, bila je treća na Univerzijadi u Pekingu, druga na Mediteranskim igrama u Tunisu 2001., prva u Americi 2003., ima treći rezultat svih vremena u Hrvatskoj u skoku uvis (1,91m) iz Göteborga 1.VIII.1999; Predrag Melnjak ima 7. rezultat svih vremena na 400m (46,49s) iz Soluna 4.IX.1988., 5.najbolji rezultat na 800m (1min 47,2s) iz Splita 8.VI.1986; Elvis Peršić, reprezentativac i višestruki prvak Hrvatske na 200 i 400m, sudionik OI u Sydneyu 2000., prvak Kupa Europe na Cipru 2001., 8. rezultat svih vremena na 200m (21,36s) u Zagrebu 8.VII.2002; Milovan Savić višestruki je sudionik OI (Montreal 1976; Moskva 1980., polufinale na 800m), peterostruki prvak Jugoslavije, prvak Mediterana (1975. u Alžiru, 800m i štafeta 4×400m), 11 puta prvak Balkana, prvak Kupa Europe i drugi na Univerzijadi (1977), član reprezentacije Europe, treći na dvoranskom prvenstvu Europe (1976), ima 9. najbolje vrijeme na 400m (46,93s) iz Sofije 14.VI.1980., drugi rezultat u povijesti Hrvatske na 800m (1min 45,52s) iz Helsinkija 29.VI.1977; Milan Vitasović prvak je Jugoslavije i kupa na 3000m s preponama te reprezentativac, finalist Kupa Europe u Leipzigu 1975., 8. rezultat svih vremena (8min 48,6s) iz Zagreba 1.VI.1975. Državni rekord zadržali su: Ivica Karasi na 50m u dvorani (5,79s, Madrid 1968), te na 4×200m (1min 27,2s); Milovan Savić na 1000m (2min 17,9s, Karlstadt, 18.VIII.1977); Predrag Melnjak, juniorski rekord na 800m (1min 47,2s, Split 8.VI.1986), dvoranski rekord na 800m (1min 46,40s, Torino, 10.II.1988); Elvis Peršić u štafeti 4×400 (reprezentacija Hrvatske, uz Habuna, Bakarića i Juričića; 3min 5,42s, Ljubljana 25.VII.2000). Svi su stekli status Zaslužnog sportaša Istre, koji se dodjeljuje osvajačima medalja i sudionicima velikih natjecanja, višestrukim seniorskim drž. prvacima, najboljim sportašima i sportašicama. Jedan od doajena atletike, Radovan Kirin, dobio je 2002. najveću nagradu iz područja sporta – Nagradu HOO »Matija Ljubek« – za životno djelo.

 

R. Matteoni